Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Onlajn registar neporeskih dažbina obuhvatio je više od 2.000 neporeskih dažbina

Beograd
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Onlajn registar neporeskih dažbina obuhvatio je više od 2.000 neporeskih dažbina (takse i naknade za korišćenje javnih dobara) sa republičkog, lokalnog i pokrajinskog nivoa i to je dosad najsveobuhvatnija evidencija obaveza koje građani i privreda imaju prema državi mimo poreza. Registar je svečano predstavljen danas na završnoj konferenciji „Projekta za reformu neporeskih prihoda“, a kreirali su ga Partner Solutions, KPMG, NALED i Institut Mihajlo Pupin, uz podršku USAID-a.

Takse, naknade i druge dažbine propisane su kroz više od 500 zakona i podzakonskih akata. Uvođenje registra imalo bi veliku praktičnu korist jer bi građani i privreda na jednom mestu imali jasan uvid šta plaćaju, kojoj instituciji i u koju svrhu, iznose dažbina, brojeve računa za uplatu i druge korisne informacije, a do kojih danas teško dolaze. Organi i institucije koji propisuju neporesku dažbinu bi bili zaduženi za inicijalni unos i kasnije izmene bilo kog elementa dažbine, što bi obezbedilo punu ažurnost registra, dok bi Ministarstvo finansija imalo kontrolnu funkciju.

- Verujem da smo napravili dobru osnovu na kojoj možemo dalje da radimo i rezultat bi trebalo da bude novi zakonski okvir u ovoj oblasti. To znači i veliku odgovornost Ministarstva finansija da registar bude funkcionalan i dobar alat za građane, privredu i ministarstvo – izjavila je državna sekretarka Ministarstva finansija Slavica Savičić.

Na skupu je istaknuto da bi reforma neporeskih prihoda i uspostavljanje registra kao javne evidencije mogla da se realizuje fazno tako što bi se u registru prvo našle sve takse, a potom i ostale dažbine. Registar bi funkcionisao uz poštovanje principa da nijedna neporeska dažbina, propisana zakonom ili podzakonskim aktom, ne može da bude naplaćena ako nije uneta u registar.

Milica Bisić, direktorka korporativnih poslova u KPMG, istakla je da je netransparentnost neporeskih dažbina ključni problem koji treba rešiti, kao i pitanje parafiskalnih nameta. To su dažbine gde se za istu uslugu, sproveden postupak ili radnju naplaćuju različiti iznosi ili se plaća duplirani namet, a čest je slučaj i da se pod nazivom taksa ili naknada zapravo plaća porez (parafiskal). Reklasifikovanje, spajanje srodnih nameta ili ukidanje parafiskala važan je korak ka uspostavljanju transparetnog sistema.

- Osim što ih je teško prebrojati i nije izvesno šta sve treba da se plati i kome, problem s neporeskim nametima je i to što je nepoznato koliko ukupno koštaju građane i privredu. Tokom projekta smo popisali čak 1.200 dažbina na republičkom nivou za koje je u jednoj godini naplaćeno oko 160 milijardi dinara. Iako su takse najbrojnije i čine dve trećine ukupnog broja nameta na republičkom nivou, najviše novca je izdvojeno za dažbine koje su po svojoj prirodi porezi, čak 62 milijarde, kao i za naknade – 56,5 milijardi - dok su takse bile najmanje izdašne – rekla je Bisić.

Takse imaju još manji značaj za gradove i opštine jer u proseku donose svega 0,2% prihoda lokalnih budžeta, a predstavljaju veliko administrativno opterećenje kako za građane i privredu tako i za same lokalne samouprave. Zato je drugo važno postignuće projekta izrada modela po kojem bi sve lokalne samouprave uskladile nazive taksa koje naplaćuju i grupisale ih u odgovarajuće oblasti. Osim što bi lakše upravljali naplatom, gradovi i opštine bi olakšali život privrednicima, naročito onim koji posluju u više opština.

 

Ostali naslovi

Otvoren peti punkt za vakcinaciju u beogradskim tržnim centrima
Srpska ekonomija
Zamenik gradonačelnika Goran Vesić i gradska sekretarka za socijalnu zaštitu Nataša Stanisavljević prisustvovali su otvaranju još jednog punkta za vakcinaciju protiv virusa korona. Novi punkt otvoren je u „Beošoping centru” na Zvezdari, gde su građanima na raspolaganju „sinofarm” i „fajzer” vakcine. Punkt će danas raditi do 17 sati, a od sutra i svakog narednog dana od 12 do 20 časova
Beograd ponosan na ostvarene rezultate u ovoj godini
Srpska ekonomija
Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić učestvovao je danas na konferenciji  „The Economist – Svet u 2022. godini”. Tema konferencije su bili izazovi i projekti koji su obeležili prethodnu godinu, kao i vizije i planovi za narednu godinu
Smanjuje se broj domaćinstava bez električne energije
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović predsedavala je danas sednici Radne grupe za praćenje sigurnosti snabdevanja energijom i energentima, na kojoj je razmatrana aktuelna situacija u svim delovima energetskog sistema
Cilj da u Srbiji studira što više stranih studenata
Srpska ekonomija
Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Branko Ružić predstavio je danas na „ Ekspo 2020 Dubai” mogućnosti za studiranje stranih studenata u Srbiji kroz programe „Studiraj u Srbiji“ i „Svet u Srbiji“
Unaprediti kvalitet proizvodnje maline u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnji rod maline procenjuje se između 80.000 i 90.000 tona, 2021. godinu obeležila je najveća otkupna cena do sada, koja se u zavisnosti od područja uzgajanja kretala između 400 i 450 dinara po kilogramu, povećana je vrednost izvoza, ali se malinari suočavaju sa velikim izazovima među kojima su primetan pad proizvodnje i manji obim poslovanja
Vesić otvorio međunarodni seminar o modernizaciji javnog prevoza u Beogradu
Srpska ekonomija
Zamenik gradonačelnika Goran Vesić otvorio je danas međunarodni regionalni seminar pod nazivom „Modernizacija javnog gradskog prevoza u Beogradu”, koji je održan u hotelu „M” u okviru projekta koji finansira Vlada Japana kao donaciju našem glavnom gradu. On je tom prilikom zahvalio Vladi Japana na podršci koju pruža Srbiji
Budućnost u energetskoj i ekološkoj bezbednosti
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović poručila je danas da su u narednim decenijama potrebne ogromne investicije u energetski sektor, pre svega u zelenu energiju, kako bi Srbija bila i energetski bezbedna i imala zdravu životnu sredinu
Prijavljivanje kompanija za model dualnog obrazovanja do 15. decembra
Srpska ekonomija
Kompanije koje žele da se prijave za model dualnog obrazovanja, mogu to da urade do 15. decembra. Rok je produžen zbog velikog interesovanja privrede
Stopa kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala za Republiku Srbiju nula odsto
Srpska ekonomija
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da stopu kontracikličnog zaštitnog sloja kapitala za Republiku Srbiju zadrži na nivou od 0 odsto, imajući u vidu da se ocenjeno učešće realne kreditne aktivnosti u realnom bruto domaćem proizvodu nalazi ispod svog dugoročnog trenda, kao i prisutan nastavak globalne neizvesnosti izazvane širenjem novih sojeva virusa korona
Konkretan napredak Srbije na evropskom putu
Srpska ekonomija
Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Jadranka Joksimović izjavila je danas da je otvaranje Klastera 4 u pristupnim pregovorima Srbije dobra poruka, kako za našu zemlju, tako i za region i samu Evropsku uniju