Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije

Njujork
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija

Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Era čiste energije je tu.

Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara – 800 milijardi više nego u fosilna goriva, napisao je u autorskom tekstu Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Energija sunca i vetra je sada najjeftiniji izvor električne energije na svetu, a sektori čiste energije otvaraju radna mesta, ubrzavaju rast i pospešuju napredak – iako fosilna goriva i dalje dobijaju daleko veće subvencije.

Zemlje koje se i dalje drže fosilnih goriva ne štite svoju privredu, već je sabotiraju – podrivaju konkurentnost i propuštaju najveću ekonomsku šansu 21. veka.

Čista energija obezbeđuje i energetsku nezavisnost i sigurnost. Tržišta fosilnih goriva su prepuštena na milost i nemilost cenovnim potresima, poremećajima snabdevanja i geopolitičkim previranjima, što smo i videli kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. S druge strane, sunčeva svetlost ne može da poskupi, ne može se uvesti embargo na vetar, a skoro svaka država ima dovoljno obnovljivih izvora da bude energetski nezavisna.

Najzad, čista energija daje zamah razvoju. Može da dopre do stotina miliona ljudi koji i dalje nemaju električnu energiju – i to brzo, ekonomično i održivo, posebno kroz mala solarna postrojenja nezavisna od mreže.

Zbog svega ovoga, era čiste energije je nezaustavljiva. Ali, tranzicija još nije dovoljno brza niti dovoljno pravična. Zemlje u razvoju su u zaostatku. Fosilna goriva i dalje preovlađuju u energetskim sistemima, a emisije i dalje rastu, uprkos potrebi da se smanje da bismo izbegli najtežu klimatsku krizu. Da bismo to prevazišli, potrebno je da delujemo na šest frontova.

Prvo, vlade se moraju bezrezervno opredeliti za čistu energetsku budućnost. Sve zemlje su se obavezale da u narednim mesecima dostave svoje nove nacionalne planove u oblasti klimatskih promena – pod nazivom „Nacionalno utvrđeni doprinosi" – sa ciljevima za narednu dekadu. Ti planovi moraju da budu u skladu sa ciljem da se globalni porast temperature ograniči na 1,5 stepeni celzijusa, da obuhvataju sve emisije i sektore, i da definišu jasan put ka čistoj energiji. Zemlje G20, odgovorne za oko 80% svetskih emisija, moraju da predvode taj put.

Drugo, moramo da gradimo energetske sisteme za 21. vek. Bez savremenih mreža i skladišnih kapaciteta, električna energija iz obnovljivih izvora neće ostvariti svoj potencijal. Ali, na svaki dolar koji se uloži u obnovljivu energiju dolazi samo 60 centi za mreže i skladištenje. Taj odnos treba da bude jedan prema jedan.

Treće, vlade moraju da rade na tome da se rastuća potražnja za energijom u svetu zadovolji iz obnovljivih izvora. I velike tehnološke kompanije moraju da urade svoj deo posla. Do 2030. godine, potrošnja električne energije u data centrima mogla bi da dostigne današnju potrošnju celog Japana. Kompanije treba da se obavežu na napajanje tih centara iz obnovljivih izvora.

Četvrto, u energetskoj tranziciji moramo da obezbedimo pravednost. To znači da podržimo zajednice koje i dalje zavise od fosilnih goriva kako bi se pripremile za čistu energetsku budućnost, kao i da preoblikujemo lance snabdevanja kritičnim mineralnim sirovinama. Danas je u tim lancima rasprostranjeno kršenje prava i uništavanje životne sredine, a zemlje u razvoju su zarobljene na dnu lanca vrednosti. Tome mora da dođe kraj.

Peto, trgovinu moramo da koristimo kao alat za energetsku transformaciju. Lanci snabdevanja čistom energijom su veoma koncentrisani, a globalna trgovina je rascepkana. Kako bi podržale tranziciju, zemlje opredeljene za novu energetsku eru moraće da rade na diversifikaciji snabdevanja, smanjenju carina na robu potrebnu za proizvodnju čiste energije, i osavremenjivanju investicionih sporazuma.

Šesto i poslednje, moramo da usmerimo finansijska sredstva ka zemljama u razvoju. Prošle godine su samo dva procenta investicija u obnovljive izvore otišla u Afriku, iako se tamo nalazi 60% najboljih solarnih resursa u svetu. Neophodno je da delujemo na međunarodnom planu – da budžeti zemalja u razvoju ne presuše zbog otplate dugova, da multilateralne razvojne banke značajno povećaju svoje kapacitete za kreditiranje, i da se mnogo više uključe privatni izvori finansiranja. Potrebno je i da agencije za kreditni rejting i investitori modernizuju procene rizika kako bi uzeli u obzir obećanja o čistoj energiji, cenu klimatskih poremećaja i opasnost da sredstva ostanu zarobljena u industriji fosilnih goriva.

Nova energetska era je nadohvat ruke – era u kojoj će biti dovoljno čiste i jeftine energije za svet koji nudi puno ekonomskih šansi, gde će države moći da se oslone na energetsku autonomiju, a električna energija biti dostupna svima.

Ovo je trenutak kada imamo šansu da punom parom pokrenemo globalni zaokret. Hajde da je iskoristimo.

[MS1]U originalu supercharging, što je metafora vezana za motore/motorna vozila, pa mi je ovo bilo najbliže.

Alternativno: punom parom.

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima