Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Malta – putovanje kroz vreme

Malta
Foto: VISITMALTA
VISITMALTA

U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti.

Valeta je više od prestonice. Ona je muzej pod otvorenim nebom, grad-vitez, grad-pozornica. Izgrađena u 16. veku od strane čuvenog Malteškog reda, Valeta je danas pod zaštitom Uneska i s razlogom je proglašena jednom od najlepših i najautentičnijih prestonica Evrope.

Dok šetate njenim uskim kamenim ulicama, svaka fasada, balkon i trg nose tragove bogate prošlosti. Glavna atrakcija grada je Katedrala Svetog Jovana, koju je projektovao arhitekta Đirolamo Kasar (Girolamo Cassar). Sagrađena je između 1573. i 1578. godine, a ubrzo je postala mesto gde su se Malteški vitezovi okupljali radi liturgije i obavljanja sličnih rituala. Enterijer katedrale je obnovljen u XVII veku, te od tada odiše baroknim stilom. Jedno od najvećih blaga koje se nalazi u katedrali je slika Jovana Krstitelja, Karavađovo delo. Posebno interesantno jeste da je čitav mermerni pod sačinjen od grobnica – tu se nalazi više od 400 grobova malteških vitezova, od kojih je svaki ukrašen drugačije.

Nacionalni arheološki muzej Malte predstavlja dom mnogih artefakata koji potiču iz daleke istorije i spada u posebne atrakcije Valete. Zdanje je sazidano u baroknom stilu 1571. Godine, a muzej je još jedan od razloga zašto Valetu zovu gradom baroka. Neki od izloženih predmeta u muzeju su kameni artefakti, koji datiraju čak iz 5200. godine p.n.e. Prelepe figure iz praistorijskog perioda najviše privlače pažnju svakoga ko se odluči za obilazak ove znamenitosti u Valeti, a najpoznatija od njih je Dama koja spava, stara oko 5000 godina. Osim toga, u Nacionalnom arheološkom muzeju Valete mogu se videti i mnogi drugi zanimljivi istorijski predmeti koji ni jednog posetioca ne ostave ravnodušnog.

Vrtovi Donje i Gornje Barake nude najlepši pogled na Veliku luku (Grand Harbour). U 12 i 16 časova paljbom se oglašavaju topovi čiji zvuk označava tačno vreme. Impresivna ceremonija je turistička atrakcija koja privlači veliku pažnju posetilaca.

Ali Malta nije samo za ljubitelje istorije. Ona je raj za one koji žele da spoje kulturu i odmor. Kristalno čisto more, više od 300 sunčanih dana godišnje i šarmantna mesta poput Mdine, Slime i Marsašloka, čine ovo ostrvo idealnim za relaksaciju, ronjenje, istraživanje ili jednostavno – uživanje.

Za ljubitelje gastronomije, Malta nudi pravi spoj kultura – arapskih začina, italijanske paste, britanskog uticaja i lokalnih specijaliteta. Probajte pasticije - lisnato pecivo punjeno različitim nadevima ili svežu ribu uz čašu malteškog vina.

A ono što Malti daje dušu – to su njeni ljudi. Otvoreni, topli i gostoljubivi, učiniće da se osetite kao kod kuće. U Valeti, svako jutro počinje uz zvuke crkvenih zvona, a završava uz osmeh, muziku uličnih svirača i zalazak sunca koji se ne zaboravlja.

Malta je destinacija koju morate doživeti, koja spaja prošlost i sadašnjost, energiju i more.. A Valeta... Valeta je srce tog ostrva.

Dođite, otkrijte i – zaljubite se

https://www.visitmalta.com/en/

Ostali naslovi

Penzioni sistemi pred prekretnicom
Srpska ekonomija
Duži životni vek i niska stopa nataliteta već godinama stvaraju neravnotežu između zaposlenih i penzionera u Evropi. Kako Evropa može postati otpornija na demografske i socioekonomske promene kada je reč o penzionim sistemima? EU-projekat „FutuRes“ donosi zanimljive uvide u moguće buduće reforme penzionih sistema
Put od amfiteatra do egipatske pustinje
Srpska ekonomija
Kada se akademsko znanje spoji sa iskustvom stručnjaka iz prakse, nastaju prilike koje mogu oblikovati buduće karijere mladih ljudi u agraru. Upravo takvu platformu predstavlja program Agrobiznis škola, kroz koji kompanija Al Dahra pruža studentima priliku da upoznaju savremeni agrobiznis
Koliko je stanovanje danas pristupačno građanima Evrope?
Srpska ekonomija
Projektom „HOUSE4ALL“, Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) po prvi put pruža uporedive podatke o troškovima stanovanja i prihodima na nivou cele Evrope. Koliko kvadratnih metara stambenog prostora može da se priušti sa prosečnim prihodom?
Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po kojoj ceni
Srpska ekonomija
U februaru 2026. godine kompanija za sajber-bezbednost Oversecured objavila je izveštaj nakon što su njeni istraživači izvršili reviziju 10 popularnih Android aplikacija za mentalno zdravlje — od aplikacija za praćenje raspoloženja i AI terapeuta do alata za upravljanje depresijom i anksioznošću — i otkrili čak 1575 ranjivosti!
Kako da unapredite svoje poslovanje uz pomoć veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Donedavno se na veštačku inteligenciju gledalo kao na pošast savremenog doba, tehnologiju koja dolazi, oduzima nam posao, kreativnost, smisao. Kada veštačku inteligenciju koristimo promišljeno i pažljivo, dolazimo do zaključka da nam ona i te kako može pomoći
Zagrevanje klime menja biljni svet Evrope, Alpi posebno pogođeni
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim uz učešće austrijskih naučnika analizirao je promene u sastavu biljnih zajednica u Evropi pod uticajem zagrevanja klime. Studija pokazuje da se biljke u Evropi različito prilagođavaju klimatskim promenama. Dok neke biljne zajednice relativno dobro prate porast temperatura, druge sve više zaostaju
Otpornost kao ključ pouzdanog sistema
Srpska ekonomija
Voda se često uzima zdravo za gotovo, a zapravo je preduslov kako za svakodnevni život tako i za ekonomski razvoj. Čim sistem zakaže, posledice se odmah osećaju. Problemi u vodosnabdevanju istovremeno pogađaju domaćinstva, privredu i čitave gradove, otkrivajući koliko sve zapravo zavisi od stabilnog i pouzdanog sistema
Uzdržavanje od mobilnog za učenike delotvornije od raspusta
Srpska ekonomija
Tri nedelje uzdržavanja od mobilnog telefona donosi više koristi za mentalno zdravlje učenika nego dve nedelje školskog raspusta. Deca bi pametne telefone trebalo da dobiju tek oko 13. godine života. To su rezultati simpozijuma o „Zavisnosti od mobilnog telefona“ održanog u Beču
Italijani ne piju kafu, oni je žive
Srpska ekonomija
U Italiji kafa nikada nije bila samo napitak koji se pije usput. Ona je ritual, kratka pauza koja ima svoja nepisana pravila, onaj čuveni momenat dolce far niente u kojem se dan zaustavlja makar na nekoliko gutljaja. Iako se espresso često pije brzo, tom trenutku se pristupa s poštovanjem, kao malom ali važnom zadovoljstvu koje povezuje svakodnevicu, tradiciju i lični užitak
Uticaj digitalizacija na porodični život
Srpska ekonomija
Najnovije istraživanje kompanije Kaspersky pokazuje da 97% ljudi komunicira sa članovima svoje porodice digitalnim putem. Studija otkriva da 86% ispitanika koristi aplikacije za razmenu poruka u komunikaciji sa porodicom, 58% redovno obavlja video-pozive, dok je 44% čak uspostavilo zajedničke naloge na striming servisima