Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rizici korišćenja besplatnih alata za konvertovanje fajlova

Bezbednost na internetu
Srpska ekonomija

Tokom prvih 10 meseci 2024. godine, kompanija Kaspersky je detektovala i blokirala 476 miliona pretnji na internetu širom Evrope*. Pretnje putem interneta obuhvataju širok spektar sajber rizika koji mogu izazvati štetne događaje ili radnje. Prema rečima stručnjaka kompanije Kaspersky, jedan od tih rizika odnosi se na korišćenje besplatnih onlajn servisa za konvertovanje fajlova. Stručnjaci upozoravaju da oni mogu izložiti korisnike sajber pretnjama. Ovi veb-sajtovi nude brzo i besplatno konvertovanje, npr. *.pdf fajla u *.doc, ili *.heic slike u *.jpg format. Pojedinci i kompanije koje često konvertuju fajlove obično koriste ove alate u žurbi i mogu zanemariti određene rizike u vezi sa sa ovim „besplatnim“ alatima.

Softver za računare i mobilne telefone koji može da izvrši konverziju je dostupan, ali često zahteva pretplatu koju mnogi korisnici nisu spremni da plate. U korporativnim okruženjima ovaj softver često nije dostupan za brzo i jednostavno instaliranje. Zbog toga se korisnici okreću besplatnim onlajn servisima. Međutim, korišćenje besplatnih onlajn servisa za konvertovanje slika, dokumenata i drugih vrsta fajlova nosi ozbiljne rizike po sajber bezbednost.

Navešćemo neke od potencijalnih rizika za pojedince i korporativne korisnike.

1. Rizici u oblasti privatnosti podataka

Izlaganje osetljivih informacija: Kada otpremate fajlove, rizikujete da izložite osetljive ili poverljive podatke pružaocu usluge. Ovo može biti posebno zabrinjavajuće za korporativne korisnike jer fajlovi mogu sadržati informacije o vlasniku ili klijentima.

Politike zadržavanja podataka: Mnogi besplatni alati ne navode jasno koliko dugo zadržavaju fajlove koje učitate i da li ih brišu nakon obrade. Fajlovi se potencijalno čuvaju na neodređeno vreme.

Neovlašćena upotreba podataka: Neki alati mogu zadržati vlasnička prava nad fajlovima ili podacima koji se učitavaju na njihovu platformu putem nejasnih uslova korišćenja, što može dovesti do zloupotrebe.

Kompanije u regulisanim oblastima (npr. zdravstvo, finansije) mogu prekršiti zakone otpremanjem osetljivih fajlova na neautorizovane platforme trećih strana. To može dovesti do visokih novčanih kazni i narušavanja ugleda.

Ako dođe do hakovanja pružaoca usluge, fajlovi smešteni na njihovim serverima mogu procureti a poverljive informacije mogu biti kompromitovane.

2. Malver i fišing pretnje

Ubacivanje zlonamernog koda: Neke sumnjive platforme mogu izmeniti fajlove ili ubaciti zlonamerni kod u izlazni fajl, poput ugrađenih skripti u PDF dokumentima ili metapodacima slika.

Fišing veb-sajtovi: Neki lažni veb-sajtovi za konverziju fajlova su kreirani radi krađe osetljivih informacija, poput korisničkih podataka za prijavu, naročito u slučajevima kada je potrebna registracija ili pretplata.

3. MITM napadi

Napadači mogu presresti fajlove ako alat koristi nesigurne komunikacione protokole ili ako je sam veb-sajt ugrožen.

„Iako besplatni alati za konverziju fajlova neosporno olakšavaju stvari, oni takođe predstavljaju sve veću slepu tačku sajber bezbednosti, naročito u vreme kada digitalni tokovi rada sve više zavise od rešenja koja je potrebno da budu brza i praktična. Prava opasnost ne leži samo u rizicima od curenja podataka ili malvera, već i u tome kako bi se ovi servisi mogli razvijati. Kako sve više korisnika poverava osetljive fajlove ovim platformama, podsticaj za sajber kriminalce da ih zloupotrebe samo će rasti. Mogli bismo svedočiti pojavi naprednih strategija fišinga ili čak napada vođenih veštačkom inteligencijom gde zlonamerni akteri koriste otpremljene fajlove kako bi precizno targetirali korisnike. Za korporativna okruženja, oslanjanje na ove alate moglo bi dovesti do sistemskih ranjivosti, naročito kako regulatorna tela pooštravaju nadzor nad praksama rukovanja podacima. Ono što danas deluje kao bezazlena prečica bi moglo postati Trojanski konj sutrašnjice,“ kaže Mark Rivero, vodeći istraživač bezbednosti globalnog istraživačkog i analitičkog tima kompanije Kaspersky.

 

Rezultati pretrage za alate za konvertovanje PDF fajlova u Word

Evo kako da rizike svedete na minimum:

Koristite pouzdane alate: Koristite isključivo renomirane i dobro poznate platforme za konverziju fajlova koje imaju jasne politike privatnosti i prakse rukovanja podacima.

Proverite bezbednosne funkcije: Proverite da li sajt koristi HTTPS i, po mogućstvu, end-to-end enkripciju za prenos fajlova.

Pročitajte uslove i pravila korišćenja: Saznajte kako platforma upravlja, čuva i briše otpremljene fajlove.

Koristite oflajn alate: Za osetljive ili poverljive fajlove, razmislite o korišćenju oflajn ili lokalnog softvera umesto onlajn alata.

Korporativne smernice: Pratite IT bezbednosne politike vaše organizacije i koristite odobrene alate za rukovanje dokumentima i konverziju.

Izbegavajte višestruku upotrebu akreditiva: Nikada ne koristite korporativne ili osetljive akreditive na platformama trećih strana.

* Ova otkrića dolaze iz glavne linije B2B i B2C rešenja kompanije Kaspersky.

Ostali naslovi

Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist