Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Usamljenost među milenijalcima

Istraživanje
Srpska ekonomija

Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo.

Novo istraživanje koje je sprovela kompanija Kaspersky o načinu na koji milenijalci u Srbiji koriste digitalne platforme otkriva da otprilike 23% njih navodi da im je angažman u online zajednicama pozitivno uticao na mentalno zdravlje i opšte blagostanje. Na globalnom nivou, ovaj odgovor je dalo čak 29% ispitanika. Ipak, preterano uključivanje u digitalne zajednice može povećati rizik od iskrivljenog predstavljanja i površnih interakcija.

Online zajednice: bezbedan prostor ili leglo lažnog predstavljanja?

Istraživanje pokazuje da se 44% milenijalaca može smatrati „aktivnim učesnicima“ u online zajednicama, jer svakodnevno provode najmanje tri sata na platformama poput internet foruma, društvenih mreža i gejming zajednica. Za neke od njih, ovi virtuelni prostori predstavljaju ključan izvor utehe i društva – naročito u trenucima usamljenosti.

Rut Gest (Ruth Guest), sajberpsihološkinja i osnivačica igre za bezbednost na društvenim mrežama Sersha, objašnjava: „Digitalni prostori su se razvili u mesta gde milenijalci mogu da istražuju, uče i povezuju se sa istomišljenicima. Kada se koriste promišljeno i uz odgovarajuće bezbednosne mere, društvene mreže mogu biti snažan saveznik u očuvanju mentalnog zdravlja. One nude prostor za samoizražavanje, osećaj pripadnosti i čak kreativnu inspiraciju. Međutim, važno je zapamtiti da koristi koje dolaze iz ovih zajednica zavise od održavanja ravnoteže.“

Ipak, rizici se ne smeju potceniti. Osam procenata ispitanika u Srbiji navodi da je učestvovanje u online zajednicama imalo negativan uticaj na njihovo mentalno zdravlje. Dodatno, više od dve trećine (68%) milenijalaca kaže da su se susreli sa osobom koja je na internetu pogrešno ili iskrivljeno predstavila svoj identitet, što ukazuje na potencijalnu opasnost i u naizgled pozitivnim online odnosima.

Trećina milenijalaca u Srbiji lične vesti najpre deli sa digitalnim zajednicama, pre nego što uživo obavesti bliske prijatelje i porodicu

Ovo istraživanje pokazuje da milenijalci tragaju za lajkovima, digitalnom povezanošću i potvrdom na mreži. Gotovo trećina (31%) milenijalaca iz Srbije izjavljuje da objavljuje važne životne promene – poput raskida, unapređenja na poslu ili preseljenja na društvenim mrežama pre nego što o tome obaveste najbliže članove porodice i prijatelje lično. Ipak, dve trećine anketiranih (66%) kažu da im je lakše da razviju iskrena prijateljstva i romantične veze kroz direktnu, ličnu komunikaciju.

Uprkos intenzivnoj upotrebi digitalnih platformi za deljenje ličnih dostignuća, istraživanje pokazuje da prijateljstva van mreže i dalje imaju snažnu privlačnost. U proseku, milenijalci navode da imaju oko sedam bliskih, značajnih online veza, u poređenju sa približno 14 prijateljstava u stvarnom svetu.

Ova razlika sugeriše da, iako digitalne platforme pružaju vredne mogućnosti za održavanje kontakta i trenutno društveno odobravanje, dublje veze koje se razvijaju uživo ostaju ključne. Milenijalci prepoznaju da se istinsko poverenje i razumevanje lakše grade kroz direktnu interakciju u kojoj su prisutni svi verbalni i neverbalni signali u realnom vremenu.

Kako bezbedno graditi digitalna prijateljstva

Za većinu ispitanika (62%), digitalne interakcije nisu imale nikakav uticaj na mentalno zdravlje. To sugeriše da je za mnoge angažman na mreži postao rutinski deo svakodnevice, a ne transformativno iskustvo.

Ipak, dok mnogi milenijalci uživaju u prednostima stalne povezanosti, uočava se i jasna nota opreza: preveliko oslanjanje na digitalne interakcije može povećati ranjivost na iskrivljeno predstavljanje, gde ljudi izmišljaju ili preuveličavaju aspekte svog identiteta, što može dovesti do lažnog poverenja i potencijalne emocionalne štete. Posebno kada se uzme u obzir da 13% ispitanika priznaje da su i sami, u nekom trenutku, koristili lažno ime, kreirali lažni profil ili se namerno predstavljali kao neko drugi na društvenim mrežama.

Mark Rivero (Marc Rivero), vodeći istraživač bezbednosti u okviru Globalnog istraživačkog i analitičkog tima (GReAT) kompanije Kaspersky, upozorava: „Prostori koji nude povezivanje i podršku takođe mogu izložiti korisnike rizicima po privatnost, sajber nasilju i krađi identiteta. Milenijalci moraju biti svesni informacija koje dele i digitalnih tragova koje ostavljaju. Postavljanje granica i davanje prioriteta digitalnoj bezbednosti je ključno kako bi ova online prijateljstva ostala pozitivna i bezbedna.“

Kaspersky preporučuje sledeće savete i resurse kako bi interakcije na mreži bile što sigurnije:

Proveravajte identitete: Koristite reverse image search, uporedite profile i zatražite video pozive da biste potvrdili da osoba odgovara svom online prikazu.

Proveravajte informacije: Osigurajte da sve informacije imaju potporu u pouzdanim izvorima kako biste izbegli širenje dezinformacija.

Upravljajte ličnim podacima: Ograničite ono što drugi mogu da vide i podele. Budite oprezni sa sadržajem koji objavljujete i podesite privatnost tako da zaštitite osetljive informacije. Koristite online privacy checker kao pomoćni alat.

Pazite sa geolokacijom: Deljenje informacija o mestima koja često posećujete može nenamerno otkriti vaše obrasce kretanja. Kada koristite geotagove, birajte apstraktne ili opšte lokacije.

Vodite računa o tuđim podacima: Kada delite informacije koje uključuju druge ljude, uvek tražite njihovu saglasnost. Postupajte s njihovim ličnim podacima s istim poštovanjem kao prema sopstvenim.

Ostanite informisani o digitalnim prevarama: Budite u toku sa najčešćim prevarama i znacima upozorenja. Kaspersky Daily blog nudi redovno ažurirane savete.

Koristite jake lozinke: Upotrebite pouzdano bezbednosno rešenje kao što je Kaspersky Password Manager kako biste generisali i sačuvali jedinstvene lozinke za svaki nalog; izbegavajte korišćenje iste lozinke više puta.

Ažurirajte softver: Redovno ažurirajte aplikacije i softver kako biste zatvorili bezbednosne propuste i osigurali maksimalnu zaštitu uređaja; dodatno, koristite antivirusni softver kao što je Kaspersky Premium za realnu zaštitu od pretnji kao što su zlonamerni linkovi i krađa identiteta.

Ostali naslovi

Jesen, prehlade i kafa: balans koji lako postižete
Srpska ekonomija
Jesen je doba kada se svakodnevica ubrzava: deca kreću u škole i vrtiće, u prevozu je gužva, temperatura varira od jutarnjeg mraza do popodnevnog otopljenja… I dok se borimo sa kijavicom, umorom i blažom malaksalošću, svakodnevne obaveze ne čekaju — posao, obaveze, porodica...
Transparentnost veštačke inteligencije postaje ključna tema digitalnog društva
Srpska ekonomija
Dostavljači su ključan deo Wolt platforme. Kao partneri, imaju potpunu slobodu da biraju kad, gde i koliko rade. Algoritmi omogućavaju transparentno i efikasno raspoređivanje poslova – dodela isporuke se zasniva na blizini, vrsti prevoznog sredstva i dostupnosti
Kako AI menja očekivanja IT zajednice
Srpska ekonomija
Očekivanja IT zajednice ubrzano se menjaju pod uticajem veštačke inteligencije, ali tehnološki napredak za njih ima vrednost samo kada je praćen etikom, odgovornošću i brigom o ljudima. Iako 46% ispitanika navodi da su im kompanije koje koriste AI privlačnije, poverenje ostaje veoma osetljiva kategorija
BlueNoroff cilja rukovodioce na Windows i macOS sistemima
Srpska ekonomija
Na globalnoj Security Analyst Summit konferenciji na Tajlandu, Global Research and Analysis Team (GReAT) kompanije Kaspersky predstavio je najnovije aktivnosti APT grupe BlueNoroff kroz dve visoko ciljanje zlonamerne kampanje – „GhostCall“ i „GhostHire“
Nova nada za hronične bolove u zglobovima
Srpska ekonomija
Artroza spada među najčešće bolesti zglobova i predstavlja sve veći zdravstveni problem. Oko 1,4 miliona ljudi u Austriji pati od ovog hroničnog trošenja zglobova, a broj obolelih i dalje raste. Stručnjaci procenjuju da će se broj slučajeva artroze do 2030. godine povećati za oko 30 odsto
Zajednička odgovornost banaka i građana
Srpska ekonomija
Oktobar je Evropski mesec sajber bezbednosti – period posvećen podizanju svesti o važnosti digitalne sigurnosti, posebno u oblasti finansija. Sa ubrzanom digitalizacijom i razvojem mobilnog i internet bankarstva, raste i potreba da korisnici finansijskih usluga razumeju rizike digitalnog okruženja i način na koji mogu da ih prepoznaju i zaštite se
Korišćenje AI-a u planiranju putovanja
Srpska ekonomija
Glavni motiv za korišćenje AI-a u planiranju putovanja ušteda vremena i pojednostavljivanje priprema, ističe 73% ispitanika u istraživanju. Drugi važni benefiti, koje navodi 65% učesnika, uključuju pronalaženje informacija o glavnim atrakcijama odredišta i personalizovane preporuke prilagođene individualnim preferencijama
Marina Abramović u bečkoj Albertini
Srpska ekonomija
Bečki muzej „Albertina“ u saradnji sa galerijom „Bank Austria Kunstforum“ prikazuje prvu veliku retrospektivu Marine Abramović u Austriji. Izložba pruža obiman pregled njenog stvaralaštva. Tokom čitavog trajanja izložbe svakodnevno će se izvoditi rekonstrukcije (reenactments) istorijskih performansa
Leto donosi sve češće suše, a mi gubimo vodu i tamo gde je ima
Srpska ekonomija
Uprkos značajnim tehnološkim dostignućima, uključujući i najnoviji razvoj veštačke inteligencije, ispostavilo se da nam preti nestašica nečega bez čega ne mogu ni domaćinstva ni veliki poslovni sistemi, a to je voda
Da li znate šta sve povezuje Srbiju i Maltu?
Srpska ekonomija
Iako je Malta više od 1000 km vazdušnom linjom udaljena od Srbije, mnoge veze čvrsto povezuju ove dve zemlje. Navešćemo samo neke, a ostavljamo vama da istražite i ostale: Spomenik sećanja na brodolom srpskih vojnika 1918, Parohija Sv. Apostala Pavla i Sv. Nikole, Forum srpskih književnika ARTE...