Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Malta – putovanje kroz vreme

Malta
Foto: VISITMALTA
VISITMALTA

U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti.

Valeta je više od prestonice. Ona je muzej pod otvorenim nebom, grad-vitez, grad-pozornica. Izgrađena u 16. veku od strane čuvenog Malteškog reda, Valeta je danas pod zaštitom Uneska i s razlogom je proglašena jednom od najlepših i najautentičnijih prestonica Evrope.

Dok šetate njenim uskim kamenim ulicama, svaka fasada, balkon i trg nose tragove bogate prošlosti. Glavna atrakcija grada je Katedrala Svetog Jovana, koju je projektovao arhitekta Đirolamo Kasar (Girolamo Cassar). Sagrađena je između 1573. i 1578. godine, a ubrzo je postala mesto gde su se Malteški vitezovi okupljali radi liturgije i obavljanja sličnih rituala. Enterijer katedrale je obnovljen u XVII veku, te od tada odiše baroknim stilom. Jedno od najvećih blaga koje se nalazi u katedrali je slika Jovana Krstitelja, Karavađovo delo. Posebno interesantno jeste da je čitav mermerni pod sačinjen od grobnica – tu se nalazi više od 400 grobova malteških vitezova, od kojih je svaki ukrašen drugačije.

Nacionalni arheološki muzej Malte predstavlja dom mnogih artefakata koji potiču iz daleke istorije i spada u posebne atrakcije Valete. Zdanje je sazidano u baroknom stilu 1571. Godine, a muzej je još jedan od razloga zašto Valetu zovu gradom baroka. Neki od izloženih predmeta u muzeju su kameni artefakti, koji datiraju čak iz 5200. godine p.n.e. Prelepe figure iz praistorijskog perioda najviše privlače pažnju svakoga ko se odluči za obilazak ove znamenitosti u Valeti, a najpoznatija od njih je Dama koja spava, stara oko 5000 godina. Osim toga, u Nacionalnom arheološkom muzeju Valete mogu se videti i mnogi drugi zanimljivi istorijski predmeti koji ni jednog posetioca ne ostave ravnodušnog.

Vrtovi Donje i Gornje Barake nude najlepši pogled na Veliku luku (Grand Harbour). U 12 i 16 časova paljbom se oglašavaju topovi čiji zvuk označava tačno vreme. Impresivna ceremonija je turistička atrakcija koja privlači veliku pažnju posetilaca.

Ali Malta nije samo za ljubitelje istorije. Ona je raj za one koji žele da spoje kulturu i odmor. Kristalno čisto more, više od 300 sunčanih dana godišnje i šarmantna mesta poput Mdine, Slime i Marsašloka, čine ovo ostrvo idealnim za relaksaciju, ronjenje, istraživanje ili jednostavno – uživanje.

Za ljubitelje gastronomije, Malta nudi pravi spoj kultura – arapskih začina, italijanske paste, britanskog uticaja i lokalnih specijaliteta. Probajte pasticije - lisnato pecivo punjeno različitim nadevima ili svežu ribu uz čašu malteškog vina.

A ono što Malti daje dušu – to su njeni ljudi. Otvoreni, topli i gostoljubivi, učiniće da se osetite kao kod kuće. U Valeti, svako jutro počinje uz zvuke crkvenih zvona, a završava uz osmeh, muziku uličnih svirača i zalazak sunca koji se ne zaboravlja.

Malta je destinacija koju morate doživeti, koja spaja prošlost i sadašnjost, energiju i more.. A Valeta... Valeta je srce tog ostrva.

Dođite, otkrijte i – zaljubite se

https://www.visitmalta.com/en/

Ostali naslovi

Malta – putovanje kroz vreme
VISITMALTA
U samom srcu Mediterana, tamo gde se plavetnilo neba stapa s tirkiznim morem, nalazi se Malta – malena, ali neprocenjivo bogata zemlja istorije, lepote i duše. Ova ostrvska država, smeštena između Evrope i Afrike, već vekovima čuva svoju jedinstvenu priču. I ta priča počinje u njenom glavnom gradu – veličanstvenoj Valeti
Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist