Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obmanujući dokumenti

Nova fišing prevara
Srpska ekonomija

Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu. Ovime se demonstrira dosad neviđen nivo prilagođavanja. Cilj je da se žrtva navede da unese podatke svog poslovnog imejla.

Napadači su se verovatno pripremili analiziranjem imena zaposlenih kako bi kampanja bila ciljana i uverljivija. Imejlovi sadrže obmanjujući sadržaj: lažni logo „proverenog pošiljaoca” radi sticanja poverenja, ime primaoca i poziv da otvori priloženi fajl kako bi se upoznao sa pravilima rada na daljinu, administracijom beneficija i standardima bezbednosti. Međutim, ceo tekst imejla je zapravo samo slika bez stvarnog teksta; to je urađeno kako bi se zaobišli filteri za elektronsku poštu.

Sadržaj lažnog imejla sastoji se od slike, a ne od teksta

Priloženi dokument, koji je predstavljen kao ažurirani „Priručnik za zaposlene“, ne sadrži nikakve stvarne smernice – u njemu se nalazi samo naslovna strana, sadržaj sa stavkama za koje se navodno tvrdi da su izmenjene i označene crvenom bojom, stranica sa QR kodom za navodno otvaranje celog dokumenta i uobičajena uputstva za skeniranje QR koda pomoću telefona. U dokumentu se ime žrtve pojavljuje više puta kako bi se stvorio utisak da je dokument napravljen posebno za nju.

Navodni „Priručnik za zaposlene“

Ako žrtva skenira QR kod i prati link, biće preusmerena na lažnu stranicu na kojoj se od nje traži da unese svoje poslovne kredencijale, što je upravo ono što napadači žele da dobiju.

„Ova kampanja pokazuje novi nivo sofisticiranosti u fišing napadima i moguće je da imamo posla sa novim mehanizmom za automatizovano slanje imejlova, koji za svakog primaoca generiše poseban priloženi dokument i posebnu sliku za sadržaj imejla. Ova taktika omogućava skaliranje napada, a istovremeno potencijalno zaobilazi tradicionalne sisteme zaštite. Organizacije moraju da daju prioritet naprednim bezbednosnim merama i edukaciji zaposlenih kako bi ostale korak ispred ovakvih pretnji“, kaže Roman Dedenok, stručnjak za zaštitu od neželjene pošte u kompaniji Kaspersky.

Kako biste bili bezbedni, kompanija Kaspersky preporučuje da:

● Koristite specijalizovana bezbednosna rešenja na nivou korporativnog imejl servera za otkrivanje
i blokiranje fišinga.

● Obezbedite da svi uređaji zaposlenih, uključujući i pametne telefone, budu opremljeni pouzdanim
bezbednosnim softverom.

● Sprovodite redovne obuke o savremenim fišing taktikama.

● Podstičete zaposlene da pažljivo proveravaju imejlove u potrazi za znacima fišinga, kao što su tekst u vidu slike ili neusaglašeni naslovi dokumenata, i da direktno potvrđuju zahteve sa sektorom za ljudske resurse.

Ostali naslovi

Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist
Zlato ponovo u fokusu
Srpska ekonomija
Pod uticajem konstantne svetske geopolitičke tenzije cena zlata je dostigla istorijske maksimume – trenutno 2805 evra za finu uncu, a ako se nastavi ovakvim tempom u narednih pet godina bi moglo da dostigne čak 4.500 do 5.000 evra!