Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije

Njujork
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija

Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Era čiste energije je tu.

Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara – 800 milijardi više nego u fosilna goriva, napisao je u autorskom tekstu Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Energija sunca i vetra je sada najjeftiniji izvor električne energije na svetu, a sektori čiste energije otvaraju radna mesta, ubrzavaju rast i pospešuju napredak – iako fosilna goriva i dalje dobijaju daleko veće subvencije.

Zemlje koje se i dalje drže fosilnih goriva ne štite svoju privredu, već je sabotiraju – podrivaju konkurentnost i propuštaju najveću ekonomsku šansu 21. veka.

Čista energija obezbeđuje i energetsku nezavisnost i sigurnost. Tržišta fosilnih goriva su prepuštena na milost i nemilost cenovnim potresima, poremećajima snabdevanja i geopolitičkim previranjima, što smo i videli kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. S druge strane, sunčeva svetlost ne može da poskupi, ne može se uvesti embargo na vetar, a skoro svaka država ima dovoljno obnovljivih izvora da bude energetski nezavisna.

Najzad, čista energija daje zamah razvoju. Može da dopre do stotina miliona ljudi koji i dalje nemaju električnu energiju – i to brzo, ekonomično i održivo, posebno kroz mala solarna postrojenja nezavisna od mreže.

Zbog svega ovoga, era čiste energije je nezaustavljiva. Ali, tranzicija još nije dovoljno brza niti dovoljno pravična. Zemlje u razvoju su u zaostatku. Fosilna goriva i dalje preovlađuju u energetskim sistemima, a emisije i dalje rastu, uprkos potrebi da se smanje da bismo izbegli najtežu klimatsku krizu. Da bismo to prevazišli, potrebno je da delujemo na šest frontova.

Prvo, vlade se moraju bezrezervno opredeliti za čistu energetsku budućnost. Sve zemlje su se obavezale da u narednim mesecima dostave svoje nove nacionalne planove u oblasti klimatskih promena – pod nazivom „Nacionalno utvrđeni doprinosi" – sa ciljevima za narednu dekadu. Ti planovi moraju da budu u skladu sa ciljem da se globalni porast temperature ograniči na 1,5 stepeni celzijusa, da obuhvataju sve emisije i sektore, i da definišu jasan put ka čistoj energiji. Zemlje G20, odgovorne za oko 80% svetskih emisija, moraju da predvode taj put.

Drugo, moramo da gradimo energetske sisteme za 21. vek. Bez savremenih mreža i skladišnih kapaciteta, električna energija iz obnovljivih izvora neće ostvariti svoj potencijal. Ali, na svaki dolar koji se uloži u obnovljivu energiju dolazi samo 60 centi za mreže i skladištenje. Taj odnos treba da bude jedan prema jedan.

Treće, vlade moraju da rade na tome da se rastuća potražnja za energijom u svetu zadovolji iz obnovljivih izvora. I velike tehnološke kompanije moraju da urade svoj deo posla. Do 2030. godine, potrošnja električne energije u data centrima mogla bi da dostigne današnju potrošnju celog Japana. Kompanije treba da se obavežu na napajanje tih centara iz obnovljivih izvora.

Četvrto, u energetskoj tranziciji moramo da obezbedimo pravednost. To znači da podržimo zajednice koje i dalje zavise od fosilnih goriva kako bi se pripremile za čistu energetsku budućnost, kao i da preoblikujemo lance snabdevanja kritičnim mineralnim sirovinama. Danas je u tim lancima rasprostranjeno kršenje prava i uništavanje životne sredine, a zemlje u razvoju su zarobljene na dnu lanca vrednosti. Tome mora da dođe kraj.

Peto, trgovinu moramo da koristimo kao alat za energetsku transformaciju. Lanci snabdevanja čistom energijom su veoma koncentrisani, a globalna trgovina je rascepkana. Kako bi podržale tranziciju, zemlje opredeljene za novu energetsku eru moraće da rade na diversifikaciji snabdevanja, smanjenju carina na robu potrebnu za proizvodnju čiste energije, i osavremenjivanju investicionih sporazuma.

Šesto i poslednje, moramo da usmerimo finansijska sredstva ka zemljama u razvoju. Prošle godine su samo dva procenta investicija u obnovljive izvore otišla u Afriku, iako se tamo nalazi 60% najboljih solarnih resursa u svetu. Neophodno je da delujemo na međunarodnom planu – da budžeti zemalja u razvoju ne presuše zbog otplate dugova, da multilateralne razvojne banke značajno povećaju svoje kapacitete za kreditiranje, i da se mnogo više uključe privatni izvori finansiranja. Potrebno je i da agencije za kreditni rejting i investitori modernizuju procene rizika kako bi uzeli u obzir obećanja o čistoj energiji, cenu klimatskih poremećaja i opasnost da sredstva ostanu zarobljena u industriji fosilnih goriva.

Nova energetska era je nadohvat ruke – era u kojoj će biti dovoljno čiste i jeftine energije za svet koji nudi puno ekonomskih šansi, gde će države moći da se oslone na energetsku autonomiju, a električna energija biti dostupna svima.

Ovo je trenutak kada imamo šansu da punom parom pokrenemo globalni zaokret. Hajde da je iskoristimo.

[MS1]U originalu supercharging, što je metafora vezana za motore/motorna vozila, pa mi je ovo bilo najbliže.

Alternativno: punom parom.

Ostali naslovi

Sada imamo šansu: Punim gasom ka eri čiste energije
Piše: Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija
Energija je usmeravala put čovečanstva – od ovladavanja vatrom, preko stavljanja pare u pogon, do cepanja atoma. Danas je trenutak da zakoračimo u novo doba. Prošle godine, skoro svi novoizgrađeni kapaciteti za proizvodnju električne energije su bili iz obnovljivih izvora. Ulaganja u čistu energiju porasla su na 2 biliona dolara
Obmanujući dokumenti
Srpska ekonomija
Kompanija Kaspersky je identifikovala naprednu fišing kampanju koja targetira zaposlene putem personalizovanih imejlova i priloženih dokumenata sakrivenih iza ažuriranja HR politika. Ova kampanja predstavlja značajnu eskalaciju u fišing taktikama jer napadači prilagođavaju ne samo tekst imejla, već i priloge, obraćajući se direktno svakom pojedinačnom primaocu
TU Beč i Harvard osmislili novu vrstu lasera
Srpska ekonomija
Međunarodni istraživački tim sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien) i sa Harvard univerziteta (Harvard John A. Paulson School of Engineering and Applied Sciences) je razvio novi tip lasera čija se talasna dužina može veoma precizno podešavati unutar određenog infracrvenog spektra
Klimt, MAK i dvorac Imendorf: Spaljeno, uništeno, nestalo?
Srpska ekonomija
Državni Muzej primenjenih umetnosti u Beču (današnji MAK) izgubio je u požaru smeštenom u dvorcu Imendorf Laksenburšku sobu, različite istočnoazijske i islamske predmete, umetničke zanatske radove iz ranog novog veka, više od pedeset komada nameštaja, kožne tapete, dvanaest tepiha i Mehlinger grobnicu...
TOP 5 GREŠAKA početnika u investiranju i kako da ih izbegnete
Srpska ekonomija
Investiranje više nije rezervisano samo za stručnjake iz sveta finansija. Danas je dovoljno da imate pristup internetu, osnovno znanje, i uz čak i manji kapital, možete da postanete investitor
Milenijalci traže sigurnost u zlatu
Srpska ekonomija
Istraživanje Banke Amerike pokazuje da 45 odsto milenijalaca već poseduje zlato, dok još toliko planira da investira u žuti metal. State Street Global Advisors, jedan od najvećih svetskih upravljača finansijskim fondovima, u svom nedavnom istraživanju, utvrdio je da milenijalci prosečno imaju 17 odsto svog investicionog portfolija u zlatu
Beč traži nove načine da smanji temperaturu u gradu
Srpska ekonomija
Ukoliko bi se cela gradska zelena infrastruktura – parkovi i zeleni krovovi – optimalno navodnjavala, temperature bi se u pojedinim delovima mogle smanjiti i do 3 °C, dok bi se u proseku na nivou grada moglo postići smanjenje temperature do 1,5 °C
Usamljenost među milenijalcima
Srpska ekonomija
Usamljenost je sve veći problem među milenijalcima, jer najnovija istraživanja pokazuju da se 57% mladih Evropljana oseća umereno ili čak ozbiljno usamljeno. Ova pojava može podstaći milenijalce da se okrenu digitalnim prostorima kako bi nadoknadili nedostatak tradicionalnih oblika socijalizacije, poput druženja na poslu i okupljanja uživo
Mitovi o alternativnim investicionim fondovima
Srpska ekonomija
Alternativni investicioni fondovi (AIF) često su okruženi različitim mitovima. Neki ih smatraju previše rizičnim, drugi veruju da su namenjeni isključivo bogatima, dok mnogi misle da troškovi ulaganja premašuju korist
Zlato ponovo u fokusu
Srpska ekonomija
Pod uticajem konstantne svetske geopolitičke tenzije cena zlata je dostigla istorijske maksimume – trenutno 2805 evra za finu uncu, a ako se nastavi ovakvim tempom u narednih pet godina bi moglo da dostigne čak 4.500 do 5.000 evra!