Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbi optimističniji u pogledu 2024. godine

CEPER istraživanje
Tabela: CEPER istraživanje
Srpska ekonomija

Dok je više od polovine ispitanika u 10 centralnoevropskih zemalja prilično negativno ocenilo 2023. godinu, 2024. je sa skromnim optimizmom dočekana u Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji, gde većina ispitanika smatra da će ova godina biti dobra za njihove zemlje.

Prema istraživanju CEPER-a, Crna Gora je najoptimističnija među zemljama Centralne Evrope – 67% Crnogoraca očekuje od 2024. da bude prilično dobra, dok u Srbiji nešto više od polovine ispitanika (53%) predviđa da će 2024. biti dobra godina.

Dugo očekivana nova godina povezana je ne samo sa novim mogućnostima , već i sa brigama. Sa turbulentnom godinom iza sebe, obeleženom oružanim sukobima i ekonomskom neizvesnošću, region Centralnoistočne Evrope je u ovu godinu ušao sa skromnim očekivanjima, što je pokazalo istraživanje.

Pogled na prošlu godinu

Razočaranje je obeležilo godinu koju su stanovnici Centralne Evropee ostavili iza sebe. U Austriji i Crnoj Gori manje od polovine ispitanika smatra da je protekla 2023. godina bila prilično loša za njihovu zemlju. Međutim, u Srbiji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Poljskoj i Rumuniji velika većina, između 55% i 69% ispitanika, gleda na 2023. godinu prilično negativno.

Slovačka, Bugarska, Severna Makedonija i Slovenija su najviše razočarane zemlje u regionu, sa preko 70% ispitanika koji su rekli da je prošla godina bila prilično loša za njihovu naciju. U Sloveniji je zapanjujuće visok procenat, 82% ispitanika, negativno ocenio prošlu godinu – drugim rečima, četiri petine Slovenaca ima sumoran pogled na poslednjih 12 meseci.

Austrija je bila jedina ispitana zemlja sa uravnoteženim pogledom na 2023. godinu – prošlu godinu je približno jednak broj ispitanika ocenio i dobrom i lošom.

Očekivanja od 2024.

Dok se na 2023. gleda kao na lošu, 2024. je dočekana sa skromnim optimizmom. U Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji apsolutna većina očekuje od nove godine da bude prilično dobra za njihove nacije. Crna Gora je i po ovom pitanju ostala zemlja sa najvećim nadom – 67% Crnogoraca očekuje da će 2024. biti prilično dobra, što je 15% više nego kada je u pitanju Austrija.

U Srbiji nešto više od polovine ispitanika (53%) predviđa da će 2024. biti dobra godina. U Hrvatskoj i Rumuniji 40%, dok u Bugarskoj, Češkoj, Severnoj Makedoniji i Slovačkoj između 30 i 39% ispitanika očekuje da će nova godina biti pristojna za njihove zemlje. Slovenija je i ovde ostala najpesimističnija zemlja, jer je samo 26 odsto ispitanika reklo da će ova godina biti dobra, dok 67 odsto ima sumorna očekivanja. Drugim rečima, u 11 ispitanih zemalja, barem jedan od tri ispitanika nada se dobroj 2024. godini.

U svakoj anketiranoj zemlji znatno manje ispitanika očekuje da će 2024. biti loša godina za njihove zemlje, u odnosu na to koliko ih 2023. smatra prilično teškom godinom. U Severnoj Makedoniji, na primer, 75% ispitanika na 2023. gleda sa razočaranjem, dok 49% prognozira da će 2024. biti loša godina (razlika je 26%). U Srbiji je ta razlika 19%, a u Sloveniji 15% i Hrvatskoj 13%.

Drugim rečima, iako su očekivanja u regionu suzdržana, 2024. je zapravo dočekana sa skromnim optimizmom.

CEPER je sproveo istraživanje javnog mnjenja, postavljajući pitanje ispitanicima da li smatraju da je 2023. godina bila dobra ili loša za njihovu zemlju i da li očekuju da će naredna godina biti pristojna ili problematična. Istraživanje javnog mnjenja sprovedeno je u 12 zemalja centralnoevropskog regiona: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori i Poljskoj. Podaci su prikupljeni od 20. novembra do 21. decembra 2023. Istraživanje je sprovedeno telefonom (u Srbiji i Crnoj Gori lično) sa 1.000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji je reprezentativan prema polu, starost i tipu naselja.

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom