Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?

Istraživanje
Srpska ekonomija

Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75).

U Severnoj Makedoniji, ekonomske teškoće vode na rang listi strahova sa izuzetno visokim indeksom od 3,86. Sličan trend je primetan i u Poljskoj (3,56) i Rumuniji (3,46), gde takođe dominira ekonomska nesigurnost.

tenzije, posebno sukob Rusije i Ukrajine, dodatno su povećale nivo anksioznosti širom regiona. Zabrinutost zbog „rata u susednoj zemlji“ u stalnom je porastu: 2020. godine 27 odsto ispitanika rat je identifikovalo kao jednu od svojih najvećih briga, u 2021. godini taj procenat se povećao na 31 odsto, dok je u 2024. skoro polovina ispitanika prijavila značajnu zabrinutost zbog ove pretnje.

Zanimljivo, Bugarska je jedina zemlja u kojoj dominira strah od rata, a u Austriji to mesto zauzima migracija. Migracija je najmanje birana opcija od strane ispitanika u našoj zemlji.

Studija takođe pokazuje da je za centralne Evropljane samoća najmanje zabrinjavajuća,

Generalno, prema indeksu zasnovanom na 11 identifikovanih strahova, Crnogorci se najmanje plaše (-0,53), dok je drugi naš sused, Severna Makedonija, pokazala najviše straha. (0,7).

Studija takođe naglašava da žene u regionu generalno prijavljuju viši nivo straha od muškaraca. U kategoriji „rat u susednoj zemlji“ prosečan indeks kod žena je 3,39, u poređenju sa 2,99 kod muškaraca. Strah od klimatskih promena posebno je izražen kod mlađih generacija: ispitanici starosti od 18 do 29 godina imaju prosečan indeks straha od 3,15, što je znatno više od starijih starosnih grupa, koje se više brinu zbog korupcije.

Barometar straha 2024. služi kao sredstvo za kreatore politika da bolje razumeju brige stanovništva regiona i efikasnije odgovore na zabrinutost izazvanu klimatskim promenama, ratnom pretnjom i ekonomskim izazovima.

Anketa je sprovedena u sledećim zemljama: Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Crna Gora, Severna Makedonija, Poljska, Rumunija, Srbija, Slovačka i Slovenija. Prikupljanje podataka obavljeno je u periodu od 19. avgusta do 5. septembra 2024. Istraživanje je u svakoj zemlji sprovedeno putem telefona, izuzev u Srbiji, gde su intevjui rađeni lično. Uzorak u svakoj zemlji reprezentativan je prema polu, starosti i tipu naselja.

Ostali naslovi

Veštačka inteligencija pomaže preciznije predviđanje poplava i vodnog bilansa
Srpska ekonomija
Hidrološki modeli su neophodni za predviđanje poplava i upravljanje vodnim resursima. Međutim, njihova tačnost u velikoj meri zavisi od toga koliko su parametri modela prilagođeni konkretnim područjima
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)