Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako migracije oblikuju razvoj

Migracije
Ilustracija macrovector on Freepik (slobodno korišćenje)
Srpska ekonomija

Migracije su jedno od najkompleksnijih pitanja modernog sveta. Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju.

U ime Nemačke razvojne saradnje Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH već godinama pristupa temi migracija sa različitih aspekata, nastojeći da odgovori na izazove i prilike koje donose kako legalne, tako i prisilne migracije. Zajedno sa brojnim nacionalnim partnerima i drugim međunarodnim organizacijama realizuju se aktivnosti usmerene na pronalaženje dugoročnih i održivih rešenja, koja istovremeno pomažu migrantima, izbeglicama i tražiocima azila i doprinose razvoju lokalnih zajednica.

Migracije su globalna tema koja prevazilazi nacionalne okvire, zbog čega GIZ podržava jačanje globalnih partnerstava i vidljivost dobrih praksi Srbije na međunarodnim forumima o migracijama. Ove aktivnosti ne samo da omogućavaju razmenu iskustava i učenje od drugih zemalja, već i pozicioniraju Srbiju kao relevantnog aktera u globalnim raspravama o migracijama. Kroz saradnju sa međunarodnim partnerima, Srbija može bolje da razume i implementira inovativne pristupe koji odgovaraju globalnim izazovima.

Nova šansa kroz povratak

Za mnoge migrante povratak u Srbiju ili region nije jednostavan. Godine provedene u inostranstvu omogućile su im sticanje novih jezika, profesionalnih veština i kontakata, ali proces reintegracije često nosi sa sobom izazove. U saradnji sa partnerima Ministarstvom za rad zapošljavanje boračka i socijalna pitanja, Nacionalnom službom za zapošljavanje, Komesarijatom za izbeglice i migracije, kao i lokalnim samoupravama, povratnicima se nudi sveobuhvatna podrška – od ekonomske integracije do psiho-socijalne pomoći.

Regularne radne migracije – prilika za razvoj i dostojanstven rad

Jedna od oblasti saradnje su regularne radne migracije, koje imaju značajan potencijal da doprinesu socijalnom i ekonomskom razvoju. Fokus je na jačanju kapaciteta ključnih aktera u Srbiji kako bi se što bolje iskoristili pozitivni efekti ovih migracija. U kontekstu sve većeg nedostatka kvalifikovane radne snage, zajedno sa partnerima Kroz podršku partnerima i u saradnji sa njima GIZ podržava napore Srbije da osnaži svoje mehanizme za privlačenje radne snage, uz poštovanje principa dostojanstvenog rada i zaštite prava stranih radnika. Ove aktivnosti pomažu u balansiranju potreba lokalnog tržišta rada i pružaju priliku za transfer znanja i veština.

Dijaspora kao ključni partner

Saradnja sa dijasporom je ključni aspekt ovih inicijativa. Dijaspora nije samo izvor finansijske podrške kroz doznake koje mnogima u Srbiji olakšavaju svakodnevicu. Aktivna saradnja sa članovima dijaspore, prepoznaje njihov potencijal kao mosta između dve kulture, ekonomije i društva. Kroz različite aktivnosti, stručnjaci iz dijaspore prenose znanja i veštine u oblastima kao što su zdravstvo, obrazovanje i tehnologija, često vođeni snažnom povezanošću sa domovinom.

Kroz projekte koje predvode Ministarstvo bez portfelja zaduženo za dijasporu i dijasporske organizacije, Ministarstvo nauke i Privredna komora Srbije prepoznaje se potencijal dijaspore kao mosta između kultura, ekonomija i društava. Osim transfera znanja, dijaspora igra ključnu ulogu i kroz direktne investicije u preduzetničke projekte, mentorstvo za mlade profesionalce i angažovanje u lokalnim zajednicama. Ovi napori nisu samo ekonomski podsticaji, već simbol trajne povezanosti koja doprinosi razvoju zajedničke budućnosti.

Borba protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima

Uz podršku GIZ, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Javna tužilaštva, Centar za zaštitu trgovine ljudima i druge nadležne institucije unapređuju kapacitete za borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima kroz obuku radnika na prvoj liniji fronta i unapređenje institucionalne saradnje.

Migracije često donose i opasnosti, poput krijumčarenja migranata i trgovine ljudima. GIZ, kao deo multi-donorskog projekta, pruža podršku jačanju kapaciteta lokalnih vlasti u borbi protiv ovih pojava, kroz obuku radnika na prvoj liniji fronta, unapređenje saradnje između institucija i razvijanje mehanizama za identifikaciju i zaštitu potencijalnih žrtava. Fokus je na unapređenju saradnje na nacionalnom i regionalnom nivou, kao i sa EU, i osiguravanju da prevencija i borba protiv ovih izazova budu u skladu sa standardima ljudskih prava.

Kultura susreta: Izgradnja zajedničkog društva

Jedan od najvažnijih aspekata rada u oblasti migracija jeste podrška stvaranju inkluzivnih zajednica. Na Balkanu, gde su istorijski migracije nosile emotivno breme, stvaranje poverenja između lokalnog stanovništva i migranata, izbeglica i trazilaca azila ključno je za dugoročnu integraciju. U partnerstvu sa Mrežom asocijacija lokalnih samouprava Jugoistočne Evrope (NALAS), Regionalnom inicijativom za migracije, azil i izbeglice, KIRS i lokalnim samoupravama, GIZ kroz niz aktivnosti radi na promociji inkluzije i razbijanju predrasuda. Na taj način se omogućava razmena iskustava i jača poverenje između lokalnih zajednica i migranata. Istovremeno, posebna pažnja posvećuje se jačanju kapaciteta lokalnih samouprava i regionalnoj razmeni iskustava i dobrih praksi, omogućavajući predstavnicima različitih zajednica da uče jedni od drugih i primenjuju uspešne modele u svojim sredinama.

Zašto su migracije šansa?

Migracije, ako se njima pravilno upravlja, predstavljaju šansu za ekonomski i društveni razvoj. Zajednička saradnja GIZ i partnera dovela je do unapređenja kapaciteta srpskih institucija, bolje integracije povratnika, jačanja veze sa dijasporom i pružanja zaštite onima kojima je najpotrebnija. Time su migracije postale prilika, a ne izazov – prilika za rast, inovaciju i jačanje inkluzivnijih zajednica.

Na Balkanu, gde su veze među ljudima dugotrajne i duboke, migracije ne predstavljaju samo kretanje ljudi – one su put ka društvenom napretku koji oblikuje region spreman da prihvati budućnost.

Ostali naslovi

Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna