Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti

Beč
Foto: (c) KunsthausWien_SandroEEZanzinger
Srpska ekonomija

On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“.

Nemački umetnik svojim radovima pokazuje „prirodu ne kao romantično mesto čežnje, već kao samostalnog aktera – ni kao žrtvu ni kao neprijatelja, već kao moćnu i nekontrolisanu silu“, izjavila je direktorka muzeja, Gerlinde Ridl (nem. Riedl). Fon Bizmark, koji je odrastao u Saudijskoj Arabiji i živi u Berlinu, „izuzetan je umetnik, ali i pesnik, istraživač i provokator“, dodala je Ridl. Njegovi radovi se zasnivaju na spajanju likovne umetnosti sa istraživanjem i eksperimentisanjem. „Radoznao sam“, jednostavno je rekao fon Bizmark. Tako je nastao i rad „Razgovor sa munjama“, nakon što ga je udarila munja i kada je poželeo da joj se ponovo približi.

U prvoj prostoriji postavljene su rakete kojima su fon Bizmark i njegov tim prizivali munje. „Ako imate sreće, tako izazovete munju i možete je fotografisati“, rekao je umetnik. Za razliku od naučnog istraživanja, cilj mu nije bio predstavljanje brojeva, već prenošenje osećanja. To mu uspeva na impresivan način, kroz svoje velike fotografije na kojima, na primer, prikazuje moćnu munju koja osvetljava nebo iznad pejzaža sa palmama.

Izložba „Usred sila prirode“ želi da tematizuje „ljudsku samouverenost, odgovornost i moć delovanja“. Uprkos ozbiljnoj temi, fon Bizmark ne zaboravlja humor. Seriju radova „Kazna“ inspirisao je persijski kralj Kserks, koji je nakon rušenja mosta kaznio more sa 300 udaraca bičem. „Bilo je vrlo intenzivno. Morao sam zaista da razvijem neku vrstu besa“, opisao je umetnik scene gde on bičuje uzburkano more.

Drugi deo izložbe, posvećen je snazi vatre. U po prvi put prikazanoj foto-seriji „Dan kada je okean pocrneo“ (od pepela), fon Bizmark dokumentuje posledice ovogodišnjih razarajućih požara u Los Anđelesu. „Želeo sam da razumem“, rekao je o svojoj nameri, izvan konteksta „mračnog turizma“. Fotografisao je u trenutku „kada još nije bilo očišćeno“ i kada su se mediji već povukli, beležeći ono što je ostalo od zgrada. Serija je zamišljena kao „svojevrsni rendgenski pogled na grad“ – „kada se ukloni sve što može da izgori“.

Fon Bizmarkova dela, a posebno „Normalna katastrofa“, ne treba da budu „poziv na paniku, već na percepciju“, zaključila je Ridl. „Radovi su često uznemirujuće lepi“, dodala je kustoskinja Sofi Haslinger. Izložba se može videti do 8. marta 2026. godine.

Ostali naslovi

Veštačka inteligencija pomaže preciznije predviđanje poplava i vodnog bilansa
Srpska ekonomija
Hidrološki modeli su neophodni za predviđanje poplava i upravljanje vodnim resursima. Međutim, njihova tačnost u velikoj meri zavisi od toga koliko su parametri modela prilagođeni konkretnim područjima
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)