Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.

Beč
Foto: (c) Wiener Philharmoniker Dieter Nagl
Srpska ekonomija

Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen (Yannick Nézet-Séguin). Koncert se prenosi putem televizije i striminga u više od 150 zemalja i prati ga oko 50 miliona gledalaca. Da bi se na koncertu prisustvovalo uživo u Beču, potrebna je doza sreće, jer se karte iz godine u godinu, zbog velike potražnje, dodeljuju putem lutrije na veb-sajtu Bečke filharmonije. Koncert se u gradu prenosi uživo na otvorenom na Štefansplacu, na trgu ispred Velikog točka u parku Prater. A 2026. godine i Muzej primenjene umetnosti (MAK) poziva na projekciju koncerta.

Godine 2025. ceo Beč je slavio 200. rođendan kralja valcera Johana Štrausa mlađeg (1825–1899), izložbama, koncertima, balovima i raznim događajima. Ali i nakon Štrausove godine 2025, njegova muzika odjekuje iz godine u godinu, svakog 1. januara. Jedna tačka programa Novogodišnjeg koncerta Bečkih filharmoničara uvek je neizostavna: kultni status ima Štrausovo remek-delo, valcer „Na lepom plavom Dunavu“. Muzičari će ovoga puta na Novogodišnjem koncertu izvoditi i dva dela ženskih autorki dirigentkinje, kompozitorke i muzičarke Jozefine Vajnlih (Josephine Weinlich), koja je 1860-ih godina u Beču osnovala prvi ženski orkestar u Evropi i izazvala međunarodnu pažnju, kao i „Rainbow Waltz“ Florens Prajs (Florence Price, 1887–1953), prve Afroamerikanke koja je u SAD stekla priznanje kao kompozitorka klasične muzike.

Dirigent predstojećeg koncerta Janik Neze-Segen, predstavnik je mlađe generacije dirigenata. Kao muzički direktor Metropoliten opere u Njujorku, ali i kao šef-dirigent značajnih međunarodnih orkestara poput Filadelfijskog orkestra, on povezuje žanrove koji čine muzički jezik Bečkih filharmoničara. Novogodišnjim koncertom će dirigovati po prvi put, ali saradnja sa Bečkom filharmonijom započela je još 2010. godine.

Novogodišnji koncert se održava u Muzikferajnu, centru klasične muzike u Beču. Velika sala se naziva i Zlatna sala. Smatra se ne samo jednom od najlepših, već i akustički najboljih sala na svetu. Za Novogodišnji koncert, ova sala, građena po uzoru na antičku arhitekturu, ukrašava se raskošnim cvetnim aranžmanima. Stubovi, karijatide i reljefi na zabatima bude asocijaciju da je ovde podignut hram muzike.

Ostali naslovi

Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije