Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca

Istraživanje na Regionalnom sajmu poslova
Srpska ekonomija

Tokom Regionalnog sajma poslova, održanog od 14. do 21. oktobra, sprovedeno je veliko regionalno istraživanje među učesnicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije. U Srbiji je u istraživanju učestvovalo 3.273 ispitanika, što nam daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca.

Šta kandidatima u Srbiji najviše znači kada biraju posao?

Plata je i dalje glavni i presudni faktor prilikom odabira posla. U Srbiji tako odgovara oko 66% ispitanika, čime se približavamo regionalnom proseku. Hrvatska pritom izrazito prednjači, čak 74% ispitanika tamo smatra da je upravo plata ključna u odluci da li će prihvatiti određeni posao.

Odmah iza zarade, kandidati u Srbiji najčešće navode međuljudske odnose kao drugi najvažniji faktor. Više od 60% zaposlenih kaže da im je važno da rade u timu gde postoji međusobno poštovanje i dobra komunikacija, što je gotovo identično rezultatima u BiH i Severnoj Makedoniji. U Hrvatskoj je taj udeo nešto veći i iznosi oko 67% ispitanika, što ukazuje na blago viša očekivanja u pogledu organizacione kulture.

Slede faktori vezani za radno vreme, fleksibilnost i opšti balans života i posla, što ističe oko trećine radnika u Srbiji. Sličan obrazac vidimo i u okolnim zemljama, iako se u Hrvatskoj fleksibilnost češće podrazumeva.

Kod oko jedne trećine ispitanika važnu ulogu ima i mogućnost učenja i napredovanja, tema koja je u Srbiji izraženija nego u Hrvatskoj, ali manje nego u BiH. Sigurnost posla jeste važna, ali ne presudna: navodi je nešto manje od 20% radnika, što Srbiju ponovo smešta između Hrvatske (gde je osećaj stabilnosti veći) i BiH (gde je nesigurnost češće prisutna).

Spremnost na promenu posla - signal poslodavcima da moraju biti konkurentniji

Podaci otkrivaju visok nivo mobilnosti radnika u Srbiji. Tokom prethodne godine, 37% zaposlenih promenilo je posao, praktično svaki treći radnik. Taj nivo mobilnosti veoma je sličan BiH i Severnoj Makedoniji, dok Hrvatska beleži nešto niži nivo promena.

Ono što posebno privlači pažnju jeste planirano ponašanje radnika u narednom periodu: 59% ispitanika u Srbiji planira da promeni posao tokom narednih godinu dana. Drugim rečima, više od polovine zaposlenih prati tržište rada i razmatra nove prilike, čak i ako su trenutno zaposleni. U ovakvim okolnostima poslodavci više ne mogu računati na to da će lojalnost dolaziti sama po sebi, moraju imati jasnu i snažnu ponudu koja će radnike motivisati da ostanu.

Strah od gubitka posla - umeren, ali prisutan

Na pitanje da li se plaše da bi mogli ostati bez posla, 30% zaposlenih u Srbiji odgovara potvrdno, što znači da se svaki treći radnik povremeno oseća nesigurno. Ovo je očekivan nivo za tržište koje često prolazi kroz ekonomske i strukturne promene.

Sa druge strane, 42% ispitanika kaže da se ne plaši, dok 28% o tome uopšte ne razmišlja. Srbija se tako nalazi na sredini regionalne skale: radnici u Hrvatskoj osećaju najmanju nesigurnost, dok je u BiH taj strah najizraženiji. U Srbiji je situacija uravnotežena, ljudi uglavnom ne žive u strahu, ali su dovoljno svesni da sigurnost nije uvek zagarantovana.

Kolika je „pristojna“ plata po mišljenju radnika?

Kada govorimo o zaradi, istraživanje daje jasnu sliku očekivanja zaposlenih u vezi sa iznosom koji je potreban za normalan život. Na osnovu odgovora ispitanika izračunate su očekivane prosečne neto plate po zemljama:

Hrvatska: oko 1.650 €

Srbija: oko 1.165 €

Severna Makedonija: oko 1.075 €

Bosna i Hercegovina: oko 1.050 €

U Srbiji se posebno izdvaja podatak da 64% ispitanika očekuje platu u opsegu od 730 do 1.330 evra. To znači da gotovo dve trećine radnika smatra da bi upravo taj okvir omogućio pristojan život, iznos koji nije luksuzan, ali obezbeđuje stabilnost i mogućnost dugoročnog planiranja.

Ovaj raspon očekivanja Srbiju jasno smešta u sredinu regionalne lestvice: iznad BiH i Makedonije, ali ispod Hrvatske, što se u potpunosti uklapa u razlike u troškovima života i standardu u svakoj od zemalja.

Ostali naslovi

Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna