Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi

Istraživanje
Foto: Horváth
Srpska ekonomija

U uslovima sve složenije svetske ekonomije, izvršni direktori fokusiraju se na operativnu izvrsnost i stabilnost poslovanja – podižući efikasnost, čuvajući profitne marže i gradeći otpornije lance snabdevanja. Kompanije navode da su glavni uzroci preispitivanja poslovnih strategija rastući trgovinski sukobi, pritisci inflacije i ekonomske krize, a kako bi smanjile izloženost nestabilnosti na najvećim tržištima, mnoge od njih sele proizvodnju i nabavku bliže regionalnim tržištima. Istovremeno, akcenat se vraća na ključne unutrašnje faktore - efikasnost, inovacije i na kupce - dok dugoročne teme poput održivosti za sada padaju u drugi plan.

Regionalni uvidi potvrđuju globalne trendove, ali sa specifičnom, lokalnom nijansom.

„Kompanije u regionu CEE, kao i globalno, stavljaju poboljšanje troškovnih i profitnih struktura na prvo mesto, dok, usled sve izraženijeg nedostatka kvalifikovane radne snage, u CEE regiji dodatno naglašavaju ljudske resurse“, navodi Marija Boldor, partnerka u kompaniji Horváth.

Drugim rečima, menadžeri u Srbiji i okolnim zemljama podjednako prate opštu tendenciju smanjivanja troškova kao strategiju za očuvanje marži, ali imaju i dodatni izazov. Velika potražnja za kvalitetnim zaposlenima prisiljava ih da još ozbiljnije pristupe upravljanju kadrovima - obukom ili zadržavanjem talenata, kako bi osigurali stabilnost poslovanja.

Oprezna modernizacija i regionalni planovi

Digitalna transformacija ostaje u središtu poslovne agende. Horváth studija otkriva da prelazak iz eksperimentalnih faza u konkretnu primenu napreduje brže nego ranije. Veštačka inteligencija se više ne posmatra samo IT alatom, već se primenjuje u finansijama, operacijama i prodaji, kako bi poboljšala efikasnost i korisničko iskustvo. U praksi to znači da kompanije sve više uvode AI i druge digitalne tehnologije u svakodnevni rad, dok istovremeno traže merljive poslovne koristi od tih investicija.

Sa druge strane, kompanije u regionu još nisu započele masovno širenje aktivnosti spajanja i akvizicija. Horváth posebno ističe to što su akvizicije i dalje niskog prioriteta na listi planova. Menadžeri se trenutno radije koncentrišu na jačanje postojećih poslovnih modela, nego na spajanja i preuzimanja, imajući u vidu geopolitičku i regulatornu neizvesnost.

U pogledu lanaca snabdevanja i geopolitike, lokalni poslovni lideri nastoje da umanje rizike. Preusmeravanje nabavke ka bližim tržištima i diverzifikacija dobavljača ključni su koraci ka stvaranju otpornijih lanaca snabdevanja. Na primer, prerađivačka industrija mora da vodi računa o spoljnom okruženju – usporavanje rasta u Nemačkoj (jednoj od najvećih destinacija izvoza CEE zemalja) i političke turbulencije u državama Evrope dodatno komplikuju planove. Uslovi poput tih pridonose sve većem interesovanju za izgradnju lokalne industrijske baze i javna ulaganja u regionu, kako bi ekonomija bila manje zavisna od spoljnih šokova.

Pozitivna očekivanja uzdrmana kadrovskim nedostacima

I pored brojnih izazova, očekivanja rasta ostaju jaka. Prema anketi, većina firmi očekuje nastavak rasta prihoda u 2025. godini. Međutim, strategije vezane za radnu snagu se razlikuju. U uslužnom sektoru rast prihoda obično podrazumeva i zapošljavanje, dok proizvodne kompanije često računaju na veće performanse kroz automatizaciju i produktivnost umesto na proširenje radnih mesta. Firme u CEE i Srbiji i dalje se bore sa nedostatkom kvalifikovane radne snage, pa svako novo povećanje broja zaposlenih nosi dodatne izazove.

Svakako, tu je i pitanje profitabilnosti. Studija ukazuje da očekivanja u vezi sa profitnim maržama nisu značajno promenjena. Uslužne firme veruju da će lakše pretvoriti rast prihoda u veću čistu dobit, nego industrijski proizvođači. S druge strane, deo proizvodnih kompanija upozorava da bi rast troškova, poput cena sirovina ili transporta, mogao da „pojede“ dobit, pa će morati dodatno da prilagođavaju i unapređuju svoje poslovne modele.

Uz kompleksno stanje na tržištu cele Evrope, kompanije u Srbiji i okruženju, suočene sa ubrzanim globalnim promenama, izabrale su pragmatičan pristup – vraćanje na osnovne teme poslovanja kako bi sačuvale konkurentnost i nastavile sa rastom. To podrazumeva oštriju kontrolu troškova, sveobuhvatnu digitalnu transformaciju i gradnju fleksibilnih lanaca snabdevanja. U uslovima nesigurnog privrednog okruženja, ovakav pristup mogao bi da pruži stabilnu podlogu za dugoročnu održivost kompanija.

Ostali naslovi

Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna
Bionauke – grana u usponu u Beču
Srpska ekonomija
U glavnom gradu Austrije poslednjih godina beleži se snažan rast u oblasti nauka o živim sistemima (bionauke). To potvrđuju rezultati najnovije studije, prema kojoj je godišnji promet porastao za 22 odsto u periodu od 2020. do 2023. godine, i dostigao 22,7 milijardi evra. Broj zaposlenih povećan je za osam odsto i sada prelazi 49.000 ljudi
Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)