Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

UN80: Uspesi kao temelj nade za bolju budućnost

Njujork
Autorski tekst Filemona Janga, predsednika 79. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija

Ovog meseca, navršava se osamdeset godina otkad je u San Francisku potpisana Povelja Ujedinjenih nacija, stavljajući tačku na decenije ratova i donoseći nadu u bolju budućnost. Već osamdeset godina, Ujedinjene nacije su tu kao najviši izraz naše nade u međunarodnu saradnju i kao najpotpunije otelotvorenje naših težnji da okončamo „pošast rata". Čak i u svetu ogrezlom u cinizmu, ovo je jubilej koji zaslužuje da bude obeležen.

Ujedinjene nacije ostaju jedina organizacija svoje vrste, i jedina koja traje toliko dugo. Ta dugovečnost je izuzetna kada sagledamo kontekst u kom je organizacija osnovana: sastavljena iz ruševina preostalih posle ne jedne, već dve globalne kataklizme. Njena prethodnica, Liga naroda, sramno se raspala.

Nijedna organizacija nije savršena. Ali, da parafraziram drugog generalnog sekretara Daga Hamaršelda: Ujedinjene nacije nisu osnovane da bi čovečanstvo odvele u raj, već da bi nas spasle od pakla. U toj misiji nisu bile neuspešne.

I dalje svedočimo potresnim scenama rata – u Gazi, Sudanu, Ukrajini i drugde. Nedavna eskalacija sukoba između Irana i Izraela je mučan podsetnik na krhkost mira, posebno u često napetom regionu Bliskog istoka.

Ipak, usred sveg nasilja, uspeli smo da izbegnemo treći globalni rat. U nuklearnom dobu, to je uspeh koji nikad ne smemo da shvatamo olako. I moramo ga čuvati svim svojim snagama.

U proteklih osam decenija, veliki deo ljudskog razvoja takođe nosi pečat Ujedinjenih nacija. Setimo se uspeha Milenijumskih ciljeva razvoja, koje je 2000. godine usvojilo 189 država članica i više od 20 međunarodnih organizacija i koji su predstavljali zajednički putokaz za delovanje.

Do 2015. godine, ekstremno siromaštvo je više nego prepolovljeno u odnosu na 1990. Smrtnost dece je smanjena za skoro 50 odsto. A milioni dece – posebno devojčica, kojima je to pravo dugo uskraćivano – prvi put su krenuli u školu.

Danas, dok se borimo za ostvarenje Ciljeva održivog razvoja, moramo se osloniti na to nasleđe kao osnovu za dalji napredak. Moramo i dalje ulagati napore kako bismo iskorenili siromaštvo i glad, ostvarili univerzalni obuhvat zdravstvenom zaštitom i održivu proizvodnju i potrošnju.

Napredak ima još jednu stranu koja se često previđa: rušenje imperija. Pre osamdeset godina, kolonijalizam je bacao senku na veliki deo sveta. Danas, više od 80 nekadašnjih kolonija širom Azije, Afrike, Karipskog regiona i Pacifika su nezavisne države i članice Ujedinjenih nacija. Ta tranzicija, uz podršku i legitimitet koji joj je dala ova Organizacija, promenila je globalni poredak. To je bio trijumf samoopredeljenja, suštinska afirmacija najosnovnijeg načela Povelje: suverene jednakosti svih država.

Razvoj za budućnost

Svet se drastično promenio od 1945. godine. Danas se Organizacija suočava sa sve dubljom krizom likvidnosti. Uprkos obećanju Agende održivog razvoja do 2030. godine, napredak je neujednačen. Rodna ravnopravnost nam je i dalje nedostižna. Preuzeta obaveza da ograničimo globalni porast temperature i zaštitimo planetu nam i dalje izmiče.

Te teškoće nalažu da budemo odlučniji, a ne da smanjimo ambicije. Ujedinjene nacije su uvek pokazivale svoju vrednost u kriznim vremenima. Njihovi osnivači su svedočili najdestruktivnijim trenucima čovečanstva i na njih odgovorili hrabrošću, a ne očajanjem. Moramo se osloniti na te uspehe.

Duh San Franciska nije bio utopijski, već utemeljen u trezvenom razumevanju koliki je ulog u pitanju, rukovodeći se time da, čak i usred dubokih podela, nacije i dalje mogu da se opredele za saradnju umesto konflikta i za delovanje umesto apatije.

Taj duh smo videli u septembru prošle godine, kada su se svetski lideri okupili na Samitu o budućnosti u Njujorku. Posle teških pregovora, konsenzusom su usvojili Pakt za budućnost sa aneksima – Globalnim digitalnim sporazumom i Deklaracijom o budućim generacijama. Time su se obavezali na obnovu multilateralizma u svetu koji je kompleksniji, povezaniji i krhkiji od onog koji smo zamišljali 1945. godine.

Taj duh opstaje i danas. On živi u odlučnosti 193 države članice, u integritetu međunarodnih javnih službenika i u tihoj istrajnosti onih koji čvrsto veruju u obećanja Povelje, a čuva ga inicijativa generalnog sekretara UN80, koja nas poziva da još bolje radimo u korist čovečanstva i da gledamo ka budućnosti kroz prizmu prilagodljivosti i nade.

Obeležavanjem ovog jubileja, moramo da ponovo uputimo poziv na jedinstvo i solidarnost koji je pre 80 godina odjeknuo iz San Franciska.

Jednom smo izgradili svetski poredak na ruševinama rata, vođeni vizijom i potrebom za hitnim delovanjem. Sada se ponovo nalazimo u krucijalnom trenutku. Rizici su veliki, ali je veliki i naš kapacitet za delovanje.

Nj.E. g. Filemon Jang, predsednik 79. zasedanja Generalne skupštine UN

Ostali naslovi

UN80: Uspesi kao temelj nade za bolju budućnost
Autorski tekst Filemona Janga, predsednika 79. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
Ovog meseca, navršava se osamdeset godina otkad je u San Francisku potpisana Povelja Ujedinjenih nacija, stavljajući tačku na decenije ratova i donoseći nadu u bolju budućnost. Već osamdeset godina, Ujedinjene nacije su tu kao najviši izraz naše nade u međunarodnu saradnju i kao najpotpunije otelotvorenje naših težnji da okončamo „pošast rata"
Najdrečavija među obojenim revolucijama
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Rusija pre sto i kusur godina. Još uvek je vrlo rasprostranjena slika dotrajale pravoslavne carevine koja sa pozamašnim feudalnim bagažom nastavlja (sa slabim uspehom) da se uključuje u tokove novog industrijskog sveta. Ipak, potpuno verodostojna slika Rusije s početka dvadesetog veka ne može stati u ram njene stereotipne slike iz pomenutog perioda
Pravo na privatnost - tvoje pravo na slobodu
Piše: Damjan Mileusnić
U današnjem digitalnom svetu, usled ubrzanog razvoja tehnologije, kada je pristup podacima lakši nego ikada, zaštita privatnosti postaje ključna kako bi se osigurala sloboda, sigurnost i dostojanstvo građana
Kalajisanje fukujamsko
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Pobedio je Donald Tramp! A ljudi prolaze Petom avenijom i Terazijama kao da se nije desilo da je pobedio Donald Tramp. Fraza da ,,život teče dalje’’ glupava je nesumnjivo. A da život ,,zaista’’ teče dalje, to nije ni za nijansu mudrije od te blentave fraze. I tako, ljudi teku Petom avenijom i Terazijama ,,zaista dalje’’, kao da Donald Tramp nije pobedio
Crnjanski protiv Sondermajera – rijaliti iz doba čarlstona
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Nedavna poseta nemačkog kancelara Beogradu i najnovija poseta prvog čoveka Francuske našoj prestonici nanovo su podstakle deo naše javnosti da se bavi pitanjem izbora naše konkretnije orijentacije u okviru zajednice evropskih naroda
Silazak sa čarobnog brega
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Bog Mars iz decenije nakon sklapanja starinskog Versajskog sporazuma, danas kao da dobija svoju prilično vernu reinkarnaciju. Osionost pobednika i nenamireni geopolitički računi sada – posle Hladnog rata (slično stanju posle Prvog svetskog rata) kolevka su tog njegovog ,,ponovnog utelovljenja’’
Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije
Prolećna statistika, cveće i sećanja
Piše: Vesna Zdravković
Dok se temperatura koleba i ide gore-dole mart sumira brojke o BDP-u i inflaciji, analiziraju se rezultati tridesetog jubilarnog Kopaonik biznis foruma, penzioneri dobijaju penzionersku karticu, poljoprivrednici eAgrar. Prebrojava se u martu koliko je prošle godine obavljeno kupoprodaja na tržištu nepokretnosti, otvorena je tradicionalno nautička sezona, a Beograđani su dobili jedinstveni servisni centar