Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

IZBORI: DEO REŠENJA ILI SUŠTINA PROBLEMA?

Piše: prof.dr Nikola Samardžić

Predsednička kampanja 2017. uzburkala je javnost, ali nije ponudila značajne političke promene. One ekonomske tek će nastupiti. Većina predsedničkih kandidata nije bila u stanju da nagovesti svoje ekonomske platforme. Bez obzira na konkretna ovlašćenja, predsednička funkcija je suštinski i formalno krovna institucija svih politika, i načelnih i konkretnih. Ekonomija je u vrhu društvenih političkih prioriteta, ali teme kampanje su ostale u domenu uobičajenih utopijskih besmislica i kvazietike, u plitkom, banalizovanom javnom diskursu: nacionalizam, Kosovo, osporavanje ličnosti konkurenata, njihovih stvarnih pobuda i dobrih namera. Ali posredan uticaj na ekonomiju bio je primetan od početka zvanične utrke.

Nikolić je verovatno politički eliminisan, s njim i ponuda socioekonomske autarhije (pijte vi svi s Kinezima vodu iz Morave, meni dobro, familija namirena). Bez Nikolića i dosadnih soroševskih levičara, sa ubledelim Šešeljem i sličnim akterima jeftine i neodgovorne zabave, i bez obzira na žalosnu op- štu razinu kampanje i njene pretežne teme, bilo je prisutno približavanje centru. Ono bi moglo postati dugoročno korisno. Vučić je konkretnim aktivnostima, iskoristivši premijersku funkciju, potvrdio da evroskepticizam ne nudi alternativu tradicionalnim odnosima s Nemačkom, Italijom, Austrijom i eks-ju susedima, s kojima se odvija gotovo 3/4 ukupne razmene. Niko se nije usudio da pomene da je ta razmena jedan od oslonaca srpske liberalne demokratije (razvoj državnih i ekonomskih institucija i vladavine prava, dobrosusedski odnosi itd.). Izbori su najavili prekomponovanje opozicije.

Zasad nema ideja niti ličnosti koje obećavaju napuštanje trenda političke regresije i uporno niskih performansi javne politike. Pitanje je da li će Demokratska stranka uspeti da ponovo uspostavi onu političku ravnote- žu kojoj je nakon 2008. bio neophodan nastanak SNS-a. Da nametne svoj potencijal, koji je u međuvremenu kolabirao, uticajnog javnog korektiva koji kanališe politički centar, bez obzira i bez obaziranja na rejtinge. U evropskim okvirima, uporedo sa svim pozitivnim ekonomskim trendovima, politički centar ponovo zauzima one pozicije koje su ugrozili ekonomska i migrantska kriza, populisti, ruska propaganda i levičarske demagogije. Demokratska stranka raspolaže onom političkom šansom koju nude upravo karakteristike njenog predsedničkog kandidata Saše Jankovića. On je iskoristio njenu logistiku, a prezreo svaku njenu trenutnu slabost. Ali je i propustio, ili tim sposobnostima ne raspolaže, da ponudi Đinđićeve vizije i energiju, Tadićevu dopadljivost, Đilasov pragmatizam. I ubuduće će se postavljati pitanje ljudskih i intelektualnih kapaciteta preostalog liderstva, a pre svega smelosti Demokratske stranke da se suoči sa sopstvenom prošlošću i napusti svaku njenu senku.

Upravo je pomenutu suštinu političkog razvoja razumeo Aleksandar Vučić. Ali i on se u domenu racionalnih politika mogao osloniti samo na nekolicinu domaćih stručnjaka i saradnika, koje je takođe preuzeo iz prošlih sistema, administracija i vrednosnih struktura, i evropskih lidera čija je podrška bila nesumnjivo surovo racionalna. Za Srbiju je upravo politička praksa tehno-menadžerskog pragmatizma jedan od opštih prioriteta. Svestan rasta nepopularnosti, Vučić je ipak odlučio da opstaje na talasu populizma. Naklonjeni mediji i bliski saradnici koji ne pripadaju ekspertskim krugovima doprineli su gubitku legitimiteta podrške građanskog centra. Ta podrška bila je prisutna i 2012. i na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima SNS je zabeležio rast od oko 200.000 glasova ljudi koji sigurno nisu bili razočarani SRS-om ili DSSom. U jednom drugom smislu, jedan od Vučićevih uspeha je upravo pacifikacija svih ekstremista i pomirenje njegovih, u biti štetno artikulisanih, s potrebama da se stvarni prioriteti, pre svega ekonomski, okupe oko ideja političkog centra.

Ostali naslovi

Statistika boga Marsa
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Vesti konačno nude nešto više optimizma. U Evropi se sve češće govori o investiranju u odbrambenu industriju, koje će stvoriti ,,dobra radna mesta’’. Sve što se dešava (i što bi moglo da se desi) na raznim tačkama, od istoka Evrope do Pacifika, utiče na rast vojnih budžeta
UN80: Uspesi kao temelj nade za bolju budućnost
Autorski tekst Filemona Janga, predsednika 79. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija
Ovog meseca, navršava se osamdeset godina otkad je u San Francisku potpisana Povelja Ujedinjenih nacija, stavljajući tačku na decenije ratova i donoseći nadu u bolju budućnost. Već osamdeset godina, Ujedinjene nacije su tu kao najviši izraz naše nade u međunarodnu saradnju i kao najpotpunije otelotvorenje naših težnji da okončamo „pošast rata"
Najdrečavija među obojenim revolucijama
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Rusija pre sto i kusur godina. Još uvek je vrlo rasprostranjena slika dotrajale pravoslavne carevine koja sa pozamašnim feudalnim bagažom nastavlja (sa slabim uspehom) da se uključuje u tokove novog industrijskog sveta. Ipak, potpuno verodostojna slika Rusije s početka dvadesetog veka ne može stati u ram njene stereotipne slike iz pomenutog perioda
Pravo na privatnost - tvoje pravo na slobodu
Piše: Damjan Mileusnić
U današnjem digitalnom svetu, usled ubrzanog razvoja tehnologije, kada je pristup podacima lakši nego ikada, zaštita privatnosti postaje ključna kako bi se osigurala sloboda, sigurnost i dostojanstvo građana
Kalajisanje fukujamsko
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Pobedio je Donald Tramp! A ljudi prolaze Petom avenijom i Terazijama kao da se nije desilo da je pobedio Donald Tramp. Fraza da ,,život teče dalje’’ glupava je nesumnjivo. A da život ,,zaista’’ teče dalje, to nije ni za nijansu mudrije od te blentave fraze. I tako, ljudi teku Petom avenijom i Terazijama ,,zaista dalje’’, kao da Donald Tramp nije pobedio
Crnjanski protiv Sondermajera – rijaliti iz doba čarlstona
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Nedavna poseta nemačkog kancelara Beogradu i najnovija poseta prvog čoveka Francuske našoj prestonici nanovo su podstakle deo naše javnosti da se bavi pitanjem izbora naše konkretnije orijentacije u okviru zajednice evropskih naroda
Silazak sa čarobnog brega
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Bog Mars iz decenije nakon sklapanja starinskog Versajskog sporazuma, danas kao da dobija svoju prilično vernu reinkarnaciju. Osionost pobednika i nenamireni geopolitički računi sada – posle Hladnog rata (slično stanju posle Prvog svetskog rata) kolevka su tog njegovog ,,ponovnog utelovljenja’’
Nevidljivi šavovi istorije
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Ko na brdu ,,ak’ i malo stoji’’ više vidi od onog koji stoji u njegovom podnožju. Reči našeg velikog pesnika shvatamo, svakako, kao alegoriju. Rečeno ,,brdo’’ ne mora nužno biti nekakva markantna tačka u prostoru. Ono može predstavljati i komotnu vremensku distancu sa koje i osrednja pamet može da dokuči šta se ,,iza brda valja’’
Maskenbal na ringišpilu
Piše: Miroslav Lj. Cvijović
Kao otac danas poznatijeg Slobodana Jovanovića, Vladimir Jovanović jedan je iz reda ,,žrtava’’ ostvarenog naloga starih Grka, koji glasi: budi veći od svoga oca. Mesto profesora političke ekonomije na beogradskoj Velikoj školi nije bilo dovoljno da se ispuni jedna izuzetna sudbina
Čuvarkuća
Piše: Vesna Zdravković
Pored Vaskrsa četvrti mesec 2023. opisala bih ovako - Aprilili, ekonomska otpornost i održivi kreditni rejting, eAgrar, vino „Otvorenog Balkana“. April su obeležili i Dani Beograda izmešani sa novim sistemom javnog prevoza i tradicionalnim maratonom. Sve to podvučeno čeličnim krilima naše armije