Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora

Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu, Sokoj
Srpska ekonomija

Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj, organizacija za kolektivno ostvarivanje muzičkih autorskih prava u Srbiji. Delegaciju Sokoja u kojoj je bio i Pavle Pavičić, šef Službe za međunarodne pravne poslove, predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja.

- Centralna tema ovogodišnje konferencije bila je razmatranje posledica pandemije na kolektivno ostvarivanje prava, odnosno kakvi su bili rezultati u pogledu naplate autorske naknade za vreme trajanja pandemije. Globalna slika pokazuje da nivo prikupljene autorske naknade u 2021. još uvek nije dostigao nivo pre pandemije, ali je ostvaren porast u odnosu na 2020. godinu. Najveći pad bio je kod javnog izvođenja i saopštavanja, odnosno koncerata i ugostiteljskih objekata. U Srbiji naplaćena autorska naknada u ovim kategorijama nema toliko veliki udeo u ukupnoj naplati, tako da je Sokoj period pandemije lakše prebrodio. Takođe, u Srbiji nije bio totalni „lockdown“ kao što je bio u većini zemalja Evrope, pa su ugostiteljski objekti ipak u određenom periodu dana radili. U međuvremenu, prihodi od drugih vidova korišćenja su porasli, pa je to amortizovalo pad prikupljene autorske naknade u kategorijama javnog saopštavanja i javnog izvođenja muzike – objašnjava Barbarić.

Nedavno su kolektivna društva sa prostora bivše SFRJ, potpisala „Sporazum o primeni raspodele udela na muzičkim delima članova više organizacija“ (Ohridski sporazum). Ovaj Sporazum se oslanja na dokumente koje je izradila međunarodna radna grupa koju je formirao CISAC, a kojom je predsedavao Barbarić. Cilj ove grupe bio je da usaglasi razlike koje postoje u procentualnoj podeli autorskih udela između koautora jednog muzičkog dela, ako su članovi različitih društava.

- Kolektivno ostvarivanje muzičkih autorskih prava funkcioniše jako dugo u svetu, a na našim prostorima otpočelo je tridesetih godina 20. veka. U svom funkcionisanju, ceo sistem je trpeo mnoge promene i prilagođavanja u zavisnosti od dominantnih načina iskorišćavanja autorskih dela. Tako su “mehanička prava” (uprošćeno rečeno – naknada od prodaje fizičkih nosača zvuka ploča, kaseta, CD-ova i dr.) bila dominantan izvor autorskih honorara, a danas gotovo i da ne postoji. Poslednjih godina, digitalni servisi su postali glavni način korišćenja muzike. Tradicionalni način kolektivnog ostvarivanja prava, koji je značio da u svakoj zemlji postoji po jedna organizacija koja naplaćuje i raspodeljuje autorsku naknadu, kako za domaće tako i za strane autore, na digitalnim servisima je u najvećem broju zemalja zamenjen ’’multiteritorijalnim dozvolama’’ To praktično znači da npr. od Jutjuba na teritoriji cele Evrope, Sokoj direktno naplaćuje korišćenje muzike autora iz Srbije, dok za npr. emitovanje naše muzike, naplatu vršu nemačko društvo, koje istu prosleđuje Sokoju na osnovu recipročnog ugovora. Naravno, važi i obrnuto odnosno da na teritoriji Srbije, za muziku nemačkih autora na Jutjubu, naknadu naplaćuje direktno nemačka organizacija za kolektivno ostvarivanje - nastavlja naš sagovornik.

Multiteritorijalni model naplate autorske naknade, postavio je nove izazove, ali jedan od problema koji je, po rečima našeg sagovornika, u velikoj meri pogodio društva iz okruženja, jeste naplata i raspodela „mešovitih dela“, o kojima je Barbarić prvi put pričao 2016. godine na Regionalnom sastanku u Beogradu.

- Imali smo problem što digitalni servisi ne vrše isplatu autorske naknade ukoliko postoji bilo kakav konflikt na delu u pogledu udela. Naime, svako društvo ima svoj Pravilnik o raspodeli kojim je definisana podrazumevana šema udela na delu između koautora, ukoliko nisu drugačije ugovorili. Tako je u Srbiji definisano da kompozitor ima 75 posto udela na delu, a tekstopisac 25 posto. U Hrvatskoj kompozitoru pripada 65 posto, a tekstopiscu 35 posto. Problem nastaje kada su neku numeru zajednički stvorili autori iz različitih društava, na primer kompozitor iz Srbije i tekstopisac iz Hrvatske. U tom slučaju kompozitor iz Srbije traži svojih 75 posto, a tekstopisac iz Hrvatske svojih 35 posto. U tom slučaju dobijamo 110 posto i digitalni servisi to prepoznaju kao konflikt i obustavljaju plaćanje za takva dela. Naravno, tu nije stvarni konflikt u autorstvu već je konflikt koji proizilazi zbog odsustva opšteg pravila u tim slučajevima odnosno regulative. Najveći broj takvih slučajeva javlja se kod autora iz Srbije i Hrvatske, potom i ostalih društava regiona. Navedeni problem sam prezentovao i na Poslovnotehničkom komitetu CISAC (Business Technical Committee) 2019. godine u Nici, kada je izglasano da se formira Radna grupa koja će predložiti moguća rešenje problema - kaže Barbarić.

Radnu grupu su, pored Barbarića, činili stručnjaci za dokumentaciju i raspodelu iz Francuske, Grčke, Hrvatske i Slovenije. Pored vođenja ove Radne grupe, Barbarić je i stalni član CISAC-ovog Poslovno-tehničkom podkomiteta.

- U Radnoj grupi smo analizirali koliko je problem prisutan u raznim društvima i da li je neko već propisao neka interna rešenja. Nakon godinu dana, izradili smo dokument „Best Practice: Default Share Splits in Mixed Works“ koji definiše korake u rešavanju problema udela na mešovitim delima i koji je kasnije odobrio Poslovnotehnički komitet CISAC-a. Naravno, teško je predvideti sve situacije, ali je najvažnije da je zajednica identifikovala problem i pronašla rešenje. Zadovoljan sam što je ovo rešenje već našlo svoju primenu kroz Ohridski sporazum i što je otpočeo proces regionalnog usklađivanja podataka, koji će povećati honorare naših članova – kaže na kraju razgovora Srećko Barbarić.

Ostali naslovi

Zvezdara je vidljiva na mapi prestonice
Piše: Vesna Zdravković
Ono što je u zdravstvu dom zdravlja to je opština za njene građane. Lekari opšte prakse daju prvu pomoć u lečenju pacijenata, dok je opština mesto na kojem se rešavaju problemi građana iz različitih oblasti, najviše infrastrukturne prirode. Kako funkcionišu stvari na lokalu pitali smo i saznali od Ivone Fuštić koja radi u kabinetu predsednika opštine Zvezdara
U protekle dve godine SOKOJ preteko kolege iz Hrvatske po prihodu
Srpska ekonomija
Povodom informacije dobijene iz Sokoja, da je Dejan Manojlović, dosadašnji direktor Sokoja, dobio poverenje članova Upravnog odbora Sokoja, te da će i u novom mandatu obavljati funkciju direktora, upriličili smo razgovor sa gospodinom Manojlovićem, na ovu , ali i druge aktuelne teme iz života i rada Sokoja
Pravni okvir zaštite podataka o ličnosti harmonizovan je sa standardima EU
Piše: Ljiljana Staletović
Iako obavezu dostavljanja evidencije o licu za zaštitu podataka o ličnosti u Republici Srbiji ima više od 12.000 subjekata, čini se da je nisu svi prihvatili. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj konstantno radi na unapređenju položaja naših muzičkih autora
Srpska ekonomija
Na konferenciji CISAC-a, Međunarodne konfederacije društava autora i kompozitora, koja je u decembru održana u Budimpešti, učestvovao je i Sokoj. Delegaciju Sokoja predvodio je Srećko Barbarić, direktor Sektora za dokumentaciju i raspodelu Sokoja
Prioritet - briga o svim kategorijama društva
Piše: Ljiljana Staletović
Ulaganje u infrastrukturu je ključno, ali podrška u zapošljavanju i samozapošljvanju, kulturni i sportski sadržaji, edukativne aktivnosti, obrazovanje, čine život lakšim i usmeravaju parove da porodice vraćaju korenima i opredeljuju se za istinske vrednosti i kvalitetniji život, kaže Bojana Božanić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Čajetina
Kragujevac čini čuda za medicinsku nauku u regionu
Srpska ekonomija
U Banja Luci je nedavno bila promocija knjige „Fiziologija“ koju je priredio tim stručnjaka sa FMN u Kragujevcu. Ovaj fiakultet je najbolje rangiran naš fakultet na Šangajskoj listi i to je razloga da profesor dr Vladimir Jakovljević ima razloga da bude ponosan na svoj tim
Ćutanje uprave prelazi u istoriju
Piše: Ljiljana Staletović
Pravo je građana da traži i dobije informacije od javnog značaja, a obaveza vlasti da ih pruži. Obavezu izrade i objavljivanja informatora o svom radu ima, po nekim procenama oko četrnaest do petnaest hiljada organa vlasti. O tome za Srpsku ekonomiju govori Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti
Sokoj dobija novi informacioni sistem
Piše: Vladimir Đurić
Direktor Sokoja Dejan Manojlović, uz prisustvo svojih saradnika Jovana Miloševića, pomoćnika direktora, Predraga Negovana, Direktora IT sektora i Dejana Smiljanića, IT konsultanta, u ime Sokoja je potpisao Ugovor o izradi novog informacionog sistema. O važnosti ovog događaja pričali smo sa direktorom Sokoja Dejanom Manojlovićem
Saradnja Srbije i BiH u domenu autorskih prava je odlična
Piše: Vladimir Đurić
Vladimir Marić je već nekoliko godina direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije. Ova značajna institucija vodi računa o tome kako se sprovodi zaštita industrijskih i autorskih prava. U tom domenu ističe se odlična saradnja sa BIH
Službe izmedju zakona i politike
Piše: Dragana Bokan
Da li su u periodu dok je bio na vlasti Josip Broz Tito, Službe bile jedinstvene, odnosno kada su počela previranja i odvajanja po republičkom modelu.Ovo su samo neka od pitanja kojim se u svojoj knjizi „Službe bezbednosti Jugoslavije – od Brionskog plenuma do raspada države bavio dr Radojica Lazić, profesor Fakulteta za diplomatiju i bezbednost