Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Frilenseri spremni da plaćaju porez

NALED-ova anketa
Srpska ekonomija

Čak 70% frilensera spremno je da plaća poreze i doprinose za svoj rad, ali visoka stopa oporezivanja, neodgovarajući zakonski okvir i nedovoljno jasne instrukcije za obračunavanje poreskih obaveza su ključni problemi sa kojima se suočavaju, pokazalo je istraživanje na uzorku od 480 ispitanika, koje je u novembru sproveo NALED, zajedno sa Republičkim sekretarijatom za javne politike.

Frilenseri ističu da u proseku prihoduju 1.085 evra mesečno, a od te sume bi za porez i doprinose izdvojili najviše 110 evra ili do 12%. Više ne bi platili ni kada bi uz puno osiguranje imali legalan status i kreditni potencijal. Interesantno je i da bi petina za poreske obaveze dala manje od 3.000 dinara, od kojih većina i manje od jedne hiljadarke. 

- Polovina frilensera bi poreze i doprinose plaćala samo tokom perioda kada rade, što im poreski sistem i omogućava. Postoji i deo, oko 31% obveznika, koji su rekli da ne bi želeli da plaćaju poreze, a kao razloge navode visok nivo poreza, nestalne prihode i nepoverenje u institucije. Takođe, žele da dobiju nešto zauzvrat. To nam puno govori o nivou poreske kulture u našoj zemlji i nepoznavanju poreza, koji su nenamenski prihodi države i za njihovo plaćanje se nigde u svetu ne dobija konkretna protivusluga već se novac ulaže u zajedničke potrebe kao što su zdravstvo, prosveta, infrastruktura i drugo – kaže Igor Lončarević, potpredsednik NALED-ovog Saveza za fer konkurenciju i partner u kompaniji KPMG.

Na panelu o jačanju poreske kulture, koji je u novembru organizovao NALED, uz podršku KPMG-a i Nemačke razvojne saradnje, učesnici su se saglasili da će negativan odnos prema plaćanju poreza građani uvek pravdati sumnjom da država nedovoljno dobro i transparentno troši novac poreskih obveznika.

- S jedne strane, treba jačati poverenje u sistem i raditi na edukaciji, naročito mladih ljudi, kako bi bili upućeni u svoje zakonske obaveze. Isto tako, Poreska uprava treba blagovremeno da signalizira ljudima da država ima uvid u sva njihova primanja i da se plaćanje poreza ne može lako izbeći – kaže Lončarević.

Podaci ukazuju i da za mnoge frilensere to nije dopunski već praktično stalan posao. Za četiri od pet ispitanika su ovo jedini izvori prihoda i 74% radi taj posao tokom cele godine, a četvrtina oko 40 sati nedeljno, što je puna radna nedelja. Ipak, tri četvrtine ne bi želele da frilensing zamene angažmanom sa punim radnim vremenom i ugovorom o radu.

Prema NALED-ovom istraživanju, prosečan frilenser je fakultetski obrazovan muškarac koji ima između 20 i 40 godina. Najviše se bave programiranjem i pružanjem IT usluga (21%), držanjem onlajn časova (18%), kao i poslovima grafičkog dizajna, web dizajna ili 3D dizajna i modeliranja. 

Anketa o frilenserima predstavlja osnovu za izradu analize o fleksibilnim oblicima radnog angažovanja u Srbiji, koja će skenirati trenutno stanje, prepreke u regulativi i praksi i definisati moguće pravce reforme i preporuke za uvođenje ovih oblika rada u legalne tokove. Analizu priprema NALED u saradnji sa Republičkim sekretarijatom za javne politike.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem