Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom

Istraživanje o gojaznosti i zdravlju u Srbiji
Srpska ekonomija

Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno. Dodatno, četvrtina ispitanika sa viškom kilograma ne preduzima ništa kako bi poboljšao svoje stanje.

Žene samokritične, muškarci samouvereni

Primetna je razlika u percepciji telesne težine u kojoj muškarci uvek imaju bolju sliku o sebi, dok su žene u većoj meri samokritične.

Rezultati istraživanja pokazuju da je 63 odsto muškaraca zadovoljno svojim izgledom, dok je kod žena taj procenat manji - 54 odsto. Skoro dve trećine muškaraca (60 odsto) okarakterisalo je svoju težinu kao normalnu, a njih 32 odsto misli da ima višak kilograma. Nasuprot tome, 46 odsto žena smatra da ima normalnu težinu, a višak kilograma njih 45. Procenjujući višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena.

Oni sa viškom kilograma, iz svih starosnih grupa, najčešće kažu da on iznosi od pet do deset kilograma. Vojvodina je region sa najizraženijom svešću - čak 42 odsto Vojvođana kaže da ima višak kilograma.

Očekivano, svojim izgledom najzadovoljnije su mlađe generacije, ispitanici starosne dobi od 18 do 29 godina.

Fizička forma – prostora za napredak ima

Više muškaraca nego žena u Srbiji (25 naspram 14 odsto) smatra da je u odličnoj fizičkoj formi.

Ohrabrujuće je to što je više od polovine ispitanika starosti od 30 do 44 godine svesno da postoji potencijal za unapređenje. Oni su svoju formu ocenili kao solidnu, sa prostorom da se na njoj poradi. Isto je i sa nešto više od trećine najstarijih ispitanika. Zanimljiv je i podatak da se u Beogradu najmanji procenat ljudi, 15 odsto, oseća da je u odličnoj formi, što pokazuje osvešćenost o važnosti fizičke aktivnosti.

Ishrana je važna, ali retko se traži savet stručnjaka

Kada su u pitanju mere koje ispitanici preduzimaju kako bi smanjili kilažu, vođene dijete pod nadzorom stručnjaka najmanje su biran odgovor. Koja god grupa da se posmatra (prema polu, starosti, obrazovanju) – procenti ne prelaze 2 odsto.

Skoro trećina muškaraca ne preduzima ništa po pitanju zdravlja, odnosno težine. Oni muškarci koji ipak nešto preduzimaju čine to kroz biranje zdravije hrane (18 odsto), obraćanje pažnje na veličinu porcija (15 odsto) i kardio vežbe (15 odsto).

Žene više pažnje posvećuju ishrani – zdravu hranu bira 22 odsto njih, na veličinu porcija pazi 20, a 13 odsto odlučuje se na samostalnu dijetu.

Zabrinjavajuć je podatak da se ljudi koji znaju da imaju višak ne osećaju dovoljno osnaženo da nešto učine po tom pitanju. Čak 64 odsto ispitanika koji su gojazni ili smatraju da imaju prekomernu težinu, ne preduzimaju ništa da bi smršali.

U godini osamdesetog jubileja, kompanija Galenika je najavila veliku inovaciju na tržištu u vidu platforme za peptide, na kojoj radi zajedno sa sestrinskom kompanijom EMS u Brazilu. Ovi savremeni lekovi, na bazi peptida, namenjeni su lečenju gojaznosti i dijabetesa i već su u prodaji u Brazilu, a u Srbiji, EU i SAD se očekuju od 2026. godine. Ono što je posebno dobra vest jeste da ovi proizvodi na bazi peptida globalno utiču na veće poverenje u lekove protiv gojaznosti i dijabetesa.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa