Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials

Istraživanje
Foto: Stefan Danilović
Srpska ekonomija

Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima. Ako ste preuzeli ulogu vozača, onda ste preuzeli i obavezu da to uradite trezveni i trezni – alkohol i vožnja ne idu zajedno. Zato slavimo zero heroje – one koji prave nula kompromisa kada je u pitanju vožnja pod uticajem alkohola.

Ali, da li se svi toga jednako pridržavaju? Da li je jedna generacija odgovornija od druge?

Generacijski sudar

Generacija Z (rođeni između 1997. i 2012. godine) danas obuhvata tinejdžere, studente, ali i mlade odrasle osobe – neki već godinama poseduju vozačke dozvole i imaju iskustvo u saobraćaju. S druge strane, milenijalci (rođeni od 1981. do 1996. godine) danas imaju između 29 i 44 godine i pripadaju zrelijoj životnoj dobi, sa dužim vozačkim stažem.

Iako ih dele godine, ono što ih još više razlikuje jesu okolnosti u kojima su odrastali – od tehnologije do društvenih konteksta, koji su ih oblikovali. Milenijalci su svedočili prelasku iz analognog u digitalno doba, dok su „zederi“ prva potpuno digitalna generacija. Oni su odrasli uz društvene mreže, aplikacije i sveprisutnu povezanost, što ih je oblikovalo kao drugačije potrošače, radnike – ali i vozače. Primera radi, određena istraživanja u svetu pokazuju da pripadnici generacije Z u manjoj meri u odnosu na milenijalce poseduju vozačke dozvole. Iskustvo vožnje mnogi mladi posmatraju kao stres, umesto kao uživanje. Takođe, ta generacija u većoj meri je okrenuta održivim sistemima, odnosno javnom prevozu, te nema poriv za posedovanjem automobila.

Statistike često pokazuju da su mlađi vozači skloniji rizičnom ponašanju u saobraćaju – brža vožnja, korišćenje telefona, nedovoljno iskustva. Međutim, to nije pravilo. Svaka generacija ima svoje prednosti i izazove. Mladi možda brže usvajaju nova pravila i tehnologije, dok stariji vozači imaju više iskustva i razvijeniju rutinu.

S druge strane, usled više iskustva, milenijalci osećaju samopouzdanje, koje može biti varljivo, pa samim tim dovesti do pogrešnih procena u vožnji. Takođe, često veruju da su "dobri multitaskeri" – što vodi u nesvesne rizike.

Ipak, odgovornost nije pitanje generacije – ona je odluka koju svaki pojedinac mora da donese. Jer, dok debatujemo o razlikama između gen Z i milenijalaca, generacija alfa – deca rođena posle 2013. godine – već polako stasava. Za tren oka, oni će biti sledeći za volanom. A naš zadatak je jasan: da ih ličnim primerom naučimo šta znači biti odgovoran vozač.

Zato što prava odgovornost nije samo u tome da poznajemo pravila – već da ih poštujemo, svakog dana, na svakom metru puta. I to možemo učiniti veoma lako – izborom da baš mi budemo ZERO HERO.

Šta je tačno Zero Hero?

Kroz jedinstven koncept oličen u ideji da svi vozači treba da budu „ZERO HERO“, HEINEKEN Srbija raskrinkava varljiva uverenja koja se javljaju pod dejstvom alkohola i motiviše pojedince da postanu heroji sopstvenih odluka, ne sedajući za volan ukoliko su konzumirali alkohol.

Cilj ove jedinstvene inicijative jeste prepoznavanje svih vozača, koje zbog odgovornog ponašanja, možemo smatrati herojima. Ovaj koncept deo je kampanje o odgovornoj konzumaciji – „Kad ide tura, ne ide gas“.

HEINEKEN, kao jedan od lidera u društveno odgovornom poslovanju, ovu kampanju već četvrtu godinu zaredom sprovodi zajedno sa Auto-moto savezom Srbije.

A šta je sa sličnostima?

Uprkos navedenim razlikama, milenijalci i pripadnici generacije Z imaju i sličnosti. Jedna od njih jeste da vole da imaju mogućnost izbora, i dovoljno su radoznali da istraže najbolje opcije koje im se nude. Međutim, kada su vožnja i izlasci u pitanju, ne moraju da traže alternativu – izbor im je već omogućen, u vidu Heineken 0.0 bezalkoholnog piva, koje se savršeno uklapa u njihov životni stil.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa