Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako e-fakture utiču na knjigovodstvo

Milan Trbojević, knjigovođa
Foto: Milan Trbojević
Srpska ekonomija

Posle više od dve godine rada e-Faktura (SEF), došlo je do značajnih promena u načinu funkcionisanja knjigovodstvenih i poslovnih procesa. Automatizacija, efikasnost i smanjenje grešaka deo su benefita koje je ovaj sistem doneo pravnim subkektima. Koji su izazovi prilagođavanja, a koje prednosti koje donosi e-fakturisanje, pitali smo knjigovođu Milana Trbojevića.

Da li sada, posle više od dve godine rada u SEF-u, možete da prenesete svoje iskustvo rada?

Posle više od dve godine rada mogu da kažem da je rad sa SEF-om doneo nekoliko pozitivnih promena. Pre svega, automatizaciju procesa kroz korišćenje API servisa na portalu. Knjigovodstveni softveri su povezani sa portalom i automatski možemo povlačiti primljene fakture i odabravati ih. Za nas kao knjigovođe to znači efikasniji rad i bolje praćenje svih obaveza u realnom vremenu i smanjenje grešaka pri knjiženju. Kada je nešto novo, svi imamo strah kako ćemo se snaći. Prednost je i ta što je sistem osmišljen tako da smanjuje mogućnost greške, koja se sastoji u tome da faktura ne sadrži neki obavezni zakonski element, što je ranije, kada nije bilo sistema, bilo prepušteno ljudskom faktoru. Meni je posebno drago što prelaskom na ovaj sistem nema više ovakvih situacija i rečenica: „Molim vas, pošaljite poštom fakturu sa pečatom.“ Kada kažem da ne koristimo pečat i da nije zakonski obavezan, odgovor je bio: „Ali nama je potreban.“ Toga sada više nema.

Kako su se prilagodila mikropreduzeća, a kako srednja pravna lica?

Prilagođavanje je bilo izazovnije za mikropreduzeća, jer su mnogi od njih tek ulazili u svet digitalizacije, što im je u početku predstavljalo dodatno opterećenje. Međutim, uz našu podršku, mnogi su se brzo prilagodili. Našim klijentima smo obezbedili obuku i podršku da to što brže savladaju. Srednja pravna lica – to su preduzeća srednje veličine, npr. oko 250 zaposlenih, u većini slučajeva su se brže prilagodila, jer su već imala razvijenije sisteme i resurse za implementaciju SEF-a.

Da li danas postoje firme koje nisu u mogućnosti da same unose e-fakture i traže pomoć knjigovođe da on to radi umesto njih, i kako to funkcioniše u praksi?

Da, i dalje postoje firme koje se oslanjaju na pomoć knjigovođa, posebno manja preduzeća koja nemaju interne resurse za upravljanje e-fakturama. U praksi, knjigovođe preuzimaju kompletan proces izdavanja i primanja e-faktura za njih. Mi se nismo odlučili za taj model, mi dajemo podršku i pružamo obuku, gde klijenti savladaju sistem i sami unose e-fakture.

Koliko mislite da ovaj novi sistem e-faktura, olakšava rad pravnim subjektima?

Mislim da ovaj sistem olakšava rad pravnim subjektima, posebno u pogledu transparentnosti i praćenja tokova faktura. Elektronske fakture omogućavaju brži protok informacija, lakšu kontrolu nad dospećima i smanjuju potrebu za fizičkom dokumentacijom, što je veliki plus. Ono što je velika prednost je API servis, gde su neke banke omogućile povezivanje e-faktura sistema sa e-bankingom i sada se kroz e-banking banke može vršiti plaćanje i odobravanje e-faktura.

Koji su prema Vašem mišljenju benefiti koji su se dobili uvođenjem e-faktura?

Posle izvesnog vremena, kada se naviknete na sistem, prednosti uvođenja e-faktura su svakako veća efikasnost i smanjenje mogućnosti grešaka. Najveća prednost u odnosu na sve druge državne digitalne servise je API server, gde se knjigovodstveni program može povezati i dovesti do veće automatizacije procesa, kao što su preuzimanje faktura u softver i poluautomatsko knjiženje, preuzimanje u softver e-bankinga i plaćanje na jedan klik. Tokom daljeg razvoja sistema nadam se da će mu biti dodato još novih funkcija, koje će doprineti daljoj automatizaciji procesa.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta