Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Saznajte kako solarna energija štedi novac i energiju

Nove energije
Ilustracija: izvor Centar za unapređenje životne sredine
Srpska ekonomija

Porodična solarna elektrana, ukoliko je napravljena u skladu sa potrošnjom domaćinstva može smanjiti račune za struju i do 70%, pokazuju podaci studije slučaja domaćinstva u Vojvodini, koju je objavio Centar za unapređenje životne sredine.

Prilikom analize su korišćeni stvarni podaci o potrošnji i proizvodnji električne energije, tokom perioda od aprila 2023. do marta 2024, sa solarnog sistema domaćinstva u Sremu, koje ima instaliranu solarnu elektranu snage 7,36 kilovata, i koje je na dvotarifnom merenju.

Obzirom da je u posmatranom periodu došlo do promena u cenama električne energije kao i načinu obračuna, u analizi je obračun troškova urađen na osnovu trenutno važećih cena i načina obračuna za prozjumere koji su domaćinstva.

Ključni podaci o efikasnosti sistema

Električna energija za domaćinstva u Srbiji se meri na dva načina – jednotarifno i dvotarifno (viša i niža tarifa). Prema aktuelnom zakonodavstvu, za kupce-proizvođače važi da kada proizvodnja solarne elektrane prevazilazi potrošnju domaćinstva, nastali viškovi se prebacuju u distributivni sistem. Nakon toga, prebačeni viškovi se povlače kada potrošnja prelazi proizvodnju, ali isključivo u tarifi u kojoj su ušli u distributivni sistem.

U predstavljenom slučaju, domaćinstvo je na dvotarifnom merenju, a obzirom da solarna elektrana proizvodi električnu energiju u toku dana, većina viškova se nalazi u višoj tarifi.

Tokom pomenutog perioda, domaćinstvo je potrošilo ukupno 14.510 kWh - 9.439 kWh u višoj tarifi i 5.071 kWh u nižoj tarifi, dok je proizvelo ukupno 9.563 kWh električne energije, od čega 9.538 kWh u višoj tarifi.

Od ukupne proizvodnje je 5.927 kWh poslato u mrežu kao višak, a direktna potrošnja unutar domaćinstva iznosila je 38%, što je značajno doprinelo smanjenju računa za struju. Na kraju obračunskog perioda, domaćinstvo je predalo 99 kWh energije u mrežu bez prava na naknadu, zbog zakonske odredbe koja predviđa "anuliranje" obračuna na kraju marta svake godine.

Podaci sa solarne elektrane u Sremu pokazuju kako pravilno dimenzionisani solarni sistemi mogu pokriti čak 100% potrošnje u višoj tarifi, čime se ostvaruju maksimalne uštede.

Finansijska ušteda oko 70%

Na osnovu trenutno važećih cena električne energije i obračuna za prozjumere, domaćinstvo bi, bez solarne elektrane, platilo 207.342 dinara za električnu energiju, dok stvarni troškovi uz solarni sistem iznose 64.134 dinara. Ovaj podatak pokazuje uštedu od 143.207 dinara, što čini oko 70% ukupnih troškova.

Promene u obračunu za prozjumere: šta donosi novi Zakon?

Ministarstvo rudarstva i energetike radi na novom Zakonu o energetici, koji predviđa izmene u načinu obračuna za prozjumere, uključujući i ukidanje neto-merenja i neto-obračuna najkasnije do kraja 2026. godine. Prema predloženim izmenama, domaćinstva koja steknu status prozjumera nakon 1. januara 2026. godine moraće da zaključe ugovor o potpunom snabdevanju sa novim sistemom obračuna.

Iako će novi uslovi verovatno produžiti period povraćaja investicije, solarne elektrane ostaju dugoročno isplative, obzirom da će cena električne energije nastaviti da raste. Uz projektovani vek trajanja od 25 godina, solarni sistemi će nastaviti da pružaju uštedu i značajno manje račune za električnu energiju i u budućnosti.

Međutim, domaćinstva koja već funkcionišu kao prozjumeri trebalo bi da zadrže trenutni način obračuna i u narednom periodu.

Podrška države za solarne elektrane

Ministarstvo rudarstva i energetike, u saradnji sa lokalnim opštinama, obezbeđuje subvencije za izgradnju solarnih elektrana, sa maksimalnim iznosom od 420.000 RSD, što olakšava domaćinstvima da započnu svoju energetsku tranziciju. Ažurirane informacije o dostupnim subvencijama mogu se pronaći na portalu prozjumer.rs

Ostali naslovi

Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta
Czechoslovak Group - Ključni igrač u globalnoj odbrambenoj industriji
Srpska ekonomija
Kompanija Czechoslovak Group (CSG), evropski industrijski lider u odbrambenom i tehnološkom sektoru, specijalizovana za proizvodnju malokalibarske municije, vazduhoplovnu i automobilsko-železničku industriju, osnovana je 1995. godine
Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan