Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice

Intervju: Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Foto: Bojana Zeković
Srpska ekonomija

Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama, u energetskoj efikasnosti zgrada i mobilnosti. Na ovaj način se podstiče razmena dobrih praksi kod opština i omogućava kreiranje partnerstava koja doprinose razvoju održivih zajednica i lokalnih ekonomija. Bojanu Zeković, docenta na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i člana žirija projekta, pitali smo na koji način ona sagledava projekat EKOOPŠTINA.

Koliko je projekat EKOOPŠTINA značajan za lokalne samouprave?

Takmičenje EKOOPŠTINA značajno je za lokalne samouprave pre svega zbog mogućnosti da promovišu primere dobre prakse koje sprovode u kategorijama energetske efikasnosti, održivog upravljanja otpadom i vodnim resursima, kao i održive mobilnosti. Promocija lokalnih rešenja u navedenim oblastima služi kao podsticaj i primer ostalim opštinama i gradovima, a predstavnicima nagrađenih jedinica lokalnih samouprava pruža mogućnost da se kroz studijska putovanja u Francusku upoznaju sa primerima dobre prakse i da ostvare partnerstva sa kompanijama i predstavnicima francuskih opština i gradova.

Zašto je energetska efikasnost važna u segmentu zaštite životne sredine?

Energetska efikasnost se sa pravom naziva i prvim gorivom, pošto racionalizacija potrošnje energije predstavlja prvi korak ka održivijem građevinskom fondu. Bilo da je reč o novim zgradama ili o obnovi starih zgrada, ulaganje u energetski efikasna rešenja ne predstavlja samo put ka ekonomskim uštedama, već i ka smanjenju zagađenja, kvalitetnijem unutrašnjem komforu u zgradama i razvoju lokalne ekonomije. Uštede koje se ostvare kroz smanjenje operativnih troškova poboljšanjem energetske efikasnosti postojećih zgrada mogu se iskoristiti za ulaganje u rešavanje drugih problema na lokalnom nivou, proširujući spektar širih koristi mera unapređenja energetske efikasnosti.

U kojoj meri obnova zgrada može da podstakne razvoj lokalne ekonomije?

Ovo je jedna od najznačajnijih tzv. širih koristi (wider benefits) ulaganja u poboljšanje energetske efikasnost, a naročito ulaganja u obnovu zgrada. Budući da su mere obnove zgrada raznovrsne, i uključuju ne samo građevinske mere, već i implementaciju efikasnih tehničkih sistema, ali i upravljanje i praćenje potrošnje energije, baza potrebnih znanja i tehnologija se samim tim proširuje. Racionalizacija odabira i implementacije mera ide u pravcu razvoja svih ovih znanja na lokalnom nivou i razvoja lokalnih tržišta, kako bi se sve potrebne tehnologije učinile lokalno dostupnim. Jačanje i razvoj lokalne i regionalne mreže aktera u projektima obnove zgrada, od projektanata, preko proizvođača, dobavljača, servisera i majstora izuzetno povoljno utiče i na razvoj pratećih oblasti i čitave zajednice i lokalne ekonomije.

Kao član žirija, otkrijte nam koji su kriterijumi za ocenjivanje u takmičenju EKOOPŠTINA?

Vrednovanje aplikacija opština i gradova u kategoriji energetska efikasnost podrazumeva analizu prijave kroz nekoliko aspekata. Ono što ostavlja najveći utisak je svakako prikaz sprovedenih projekata, naročito onih koje sama opština ili grad izdvoje kao projekte od izuzetnog značaja. Ovde može biti reč o konkretnim projektima obnove zgrada, ali takođe i o projektima razvoja digitalnih platformi koje omogućavaju bolju komunikaciju u oblasti energetske efikasnosti sa građanima, o projektima javno-privatnih partnerstava, o subvencijama koje građanima omogućavaju više ulaganja u energetsku efikasnost i sl. Sve navedeno se procenjuje i u odnosu na ukupan budžet opštine i privredni profil – nije svejedno da li je reč o opštini na kojoj posluje nekoliko velikih kompanija ili o opštini koja privredu zasniva na lokalnom turizmu. Takođe, odnos prema značaju teme energetske efikasnosti ogleda se i u tome koliko se zaposlenih na nivou opštine time bavi, da li postoji formiran tim ili je sav posao na energetskom menadžeru. Imali smo primere opština koje nemaju zakonsku obavezu uspostavljanja sistema energetskog menadžmenta, ali su oformile tim za bavljenje ovom temom, što je veoma pohvalno.

                                                                                                                                                           

Da li postoje elementi koji su zajednički nagrađenim gradovima i opštinama tokom proteklih godina?

Sve nagrađene opštine i gradovi isticali su se pre svega po tome što je iz prijava bilo evidentno da je tema energetske efikasnosti na lokalnom nivou veoma značajna. To se ogleda po poznavanju građevinskog fonda postojećih zgrada i njihovih energetskih performansi, što predstavlja preduslov za sistemsko sprovođenje aktivnosti obnove zgrada, počev od najvećih zagađivača i potrošača energije za grejanje. Projekti unapređenja energetskih performansi nagrađenih lokalnih samouprava često se odlikuju primenom inovativnih i lokalno specifičnih rešenja. Komunikacija sa građanima o ovoj temi je takođe na visokom nivou, kao i izdvajanja sredstava iz budžeta opština za pomoć građanima za ulaganje u poboljšanje energetske efikasnosti njihovih domova. I naravno, zajednički je veliki trud i zalaganje timova i pojedinaca u sistemu energetskog menadžmenta da iznesu sve brojne aktivnosti koje ova oblast obuhvata. Zahvaljujemo im što su i ovo takmičenje prepoznali kao značajnu priliku i što su odvojili vreme da formiraju prijave!

Projekat se realizuje zahvaljujući ambasadi Francuske i Francuskog instituta u Srbiji, ali i mnogobrojnih partnera. Kako ovo partnerstvo doprinosi razvoju projekta?

Bez partnerstava i učešća sponzora kao što je Saint-Gobain ovo takmičenje ne bi opstalo već evo četvrtu godinu zaredom. Osim finansijske strane, učešće partnera je bitno i zbog prepoznavanja značaja navedenih tema u oblasti ekologije i zaštite životne sredine kao dragocene poslovne prilike, gde će se upravo kroz saradnju sa opštinama i gradovima stvoriti lokalni privredni ekosistemi koji počivaju na implementaciji održivih rešenja. Ovo takmičenje u stvari služi kao poligon za povezivanje različitih aktera, koji budućnost svog poslovanja vide kroz razvoj lokalnih partnerstava.

U kolikoj meri se ovim projektom doprinosi razvijanju svesti o značaju energetske efikasnosti na lokalnom nivou?

Iako je tema energetske efikasnosti dosta zastupljena i kroz zakonske obaveze lokalnih samouprava, a pobuđuje i interesovanje građana, stiče se utisak da se ne radi dovoljno na promociji primera dobre prakse kod nas, i na međusobnom povezivanju i deljenju iskustava. U tom smislu, projekat EKOOPŠTINA ima veliki značaj. Sâmo učešće u projektu, a naročito priznanje u vidu nagrade, pruža priliku za promociju dobrih rešenja kako građanima, tako i u široj zajednici.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa