Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Stabilnost je crvena nit koja vodi i obeležava put uspeha srpske ekonomije

Srbija
Foto: NBS
Piše: guverner NBS Jorgovanka Tabaković

Ksenofont iz Atine smatrao je da tehnika upravljanja imanjem zavisi kako od veštine upravljanja polisom, tako i od umeća upravljanja sobom. Za njega ekonomija nije jedino uslovljena političkim prilikama i neprilikama, nego i karakterom, odnosno vrlinama i manama onih koji svojim imanjima upravljaju. Isto bi se moglo reći i za države u uslovima krize. Sveobuhvatan paket ekonomskih mera kojima je Srbija reagovala na krizu izazvanu globalnom pandemijom korona virusa po obimu i dubini premašio je mere kojima se reagovalo na svetsku ekonomsku krizu 2008. godine, što je omogućeno odgovornim vođenjem ekonomske politike u proteklih osam godina, napisala je guverner NBS Jorgovank Tabaković u autorskom tekstu za magazin The Banker.

Srbija je u odnosu na period od pre 2012. godine potpuno izmenjena zemlja. Od zemlje koja je bila na ivici bankrotstva, sa inflacijom preko 12 odsto i nepredvidim kursom, mi danas imamo zemlju u kojoj je inflacija pod kontrolom i u proseku 2 odsto, kurs je relativno stabilan, a javne finansije uređene.

Ključnu ulogu u tome imaju postignuta stabilnost i puna koordinacija politika, odnosno usaglašenost monetarne i fiskalne politike. Prikazani rezultati dokazaće vam da je stabilnost crvena nit koja vodi i obeležava put uspeha srpske ekonomije u poslednjih osam godina. Na tom temelju političke i ekonomske stabilnosti i saradnje, postavljenom sa Aleksandrom Vučićem kao predsednikom Vlade Srbije, a sada kao predsednikom zemlje, gradimo budućnost naše dece.

Ukupan napredak kao rezultat doneo je rekordno nisku premiju rizika Srbije, kao i kreditni rejting zemlje koji je povećan nadomak investicionog. Za ovakve rezultate i uspešno sprovedene reforme potvrdu dobijamo od predstavnika međunarodnih institucija i investitora, koji kažu da su politike u Srbiji danas znatno bolje nego u periodu pre osam godina, ali što je najvažnije efekte promenjene politike kroz poboljšanje životnog standarda i izvesnost da lakše posluju i planiraju osećaju građani.

Investitori dolaze u zemlje u kojima imaju sigurno i predvidivo okruženje za svoje poslovanje, a to je Srbija poslednjih godina uspela da obezbedi uspešnim sprovođenjem reformi, čemu je bitan doprinos svojom monetarnom politikom dala i NBS. Obezbedili smo održivost privrednog rasta koji je vođen investicijama. Uz punu koordinaciju rada NBS i Vlade ojačali smo našu ekonomiju na trajnim osnovama. O tome da je Srbija zemlja atraktivna za ulaganja govori i podatak da je u 2019. godini Srbija privukla oko 60 odsto svih stranih direktnih investicija na Zapadnom Balkanu, odnosno više od svih drugih zemalja zajedno. Neto priliv SDI u prošloj godini bio je 3,6 milijardi evra, što je rekordan nivo koji je Srbija ikada privukla.

Kontinuitet odgovornog vođenja politike  i ambijent makroekonomske stabilnosti ključno će uticati da negativni efekti COVID-19 i globalna kriza imaju na Srbiju manje posledice nego na ostale evropske zemlje.

U 2018. i 2019. godini srpska privreda rasla je po prosečnoj godišnjoj stopi od 4,3%, a najbolji rezultat postignut je u četvrtom kvartalu 2019. godine kada je Srbija uspela da dostigne stopu rasta od čak 6,2%. Rast je u ovom periodu pre svega bio vođen investicijama. Uprkos prvoj fazi pandemije korona virusa koja se odrazila na martovske podatke, visok privredni rast nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine kada je srpska privreda zabeležila rast od 5,0%. Očekivano, usled neophodnih zdravstvenih mera karakterističnih za sve zemlje, ekonomska aktivnost je tokom drugog kvartala smanjenja, ali je to smanjenje bilo jedno od najmanjih u Evropi. Pad ekonomske aktivnosti iznosio je 6,5% međugodišnje, što je dvostruko niži pad od većine zemalja Evrope. Narodna banka Srbije očekuje da će već tokom trećeg kvartala biti nadoknađen veliki deo pada, a da će puni ekonomski oporavak uslediti do kraja godine, ili najkasnije u prvom kvartalu sledeće godine. Posmatrano na nivou cele godine, očekujemo da se ove godine BDP Srbije realno smanji za svega 1,5%, a da sledeće godine zabeležimo rast od oko 6%. Ukoliko Srbija ostvari ovakav rezultat, a podaci su za sada čak i bolji od očekivanja, postoji velika mogućnost da ovo bude najbolji rezultat od svih evropskih zemalja.

Ključan doprinos ovakvom rezultatu, dao je paket monetarnih i fiskalnih mera, koji iznosi preko 12% BDP-a i koji se odnosio i na stranu ponude i stranu tražnje. Ne bi bilo moguće doneti ovako obiman paket ekonomskih mera da Narodna banka Srbije u saradnji sa Vladom Republike Srbije u prethodnom periodu nije postigla i očuvala ukupnu makroekonomsku i finansijsku stabilnost.

Kada je reč o Narodnoj banci Srbije, njena ključna uloga u prethodnim godinama bila je postizanje, a zatim i očuvanje cenovne i finansijske stabilnosti. Inflacija je s dvocifrenih nivoa svedena na nivo uporediv sa evropskim zemljama i tokom prethodnih sedam godina očuvana je na nivou od oko 2%. Držanjem inflacije čvrsto pod kontrolom smanjeni su troškovi finansiranja privrede, države i stanovništva. Niska inflacija i poverenje u Narodnu banku Srbije omogućili su ublažavanje monetarne politike. Referentna kamatna stopa smanjena je za 10,5 procentnih poena, sa 11,75% u maju 2013. na 1,25%, što je njen najniži nivo u režimu ciljanja inflacije. Znatno nižim kamatnim stopama povećan je raspoloživi dohodak privrede i građana i podržana kreditna aktivnost, što je podstaklo investicije, ekonomsku aktivnost i zaposlenost.

Sačuvana je finansijska stabilnost, a nasleđe problematičnih kredita rešeno je na sistemski način. Na kraju jula njihovo učešće je spušteno na 3,6%, što je za 18,6 procentnih poena niže nego kada je usvojena Strategija za rešavanje problematičnih kredita 2015. godine. Za to vreme njihovo stanje je smanjeno za oko 80%. Sistemski pristup u rešavanju problematičnih kredita i rezultati na makroekonomskom planu dali su pun efekat i na ovom polju, tako da je Srbija danas u međunarodnim okvirima primer zemlje koja je na najbolji način rešavala  pitanje problematičnih kredita.

Uprkos svetskoj ekonomskoj krizi i neizvesnosti izazvanoj korona virusom, štednja u Srbiji nastavlja da raste, što nedvosmisleno ukazuje na nastavak poverenja stanovništva u stabilnost i sigurnost domaćeg finansijskog sistema. Dinarska štednja je u poslednjih osam godina gotovo upetostručena.  Kontinuirani rast dinarske i devizne štednje ostvaruje se u uslovima smanjenja kamatnih stopa na oročenu štednju stanovništva i u uslovima krize izazvane virusom korona, što dodatno potvrđuje da je poverenje građana u bankarski sistem Srbije na visokom nivou. Ovaj rast uz rast učešća dinarskih plasmana sektoru privrede i stanovništvu svedoči o napretku na polju dinarizacije. Snažnim rastom deviznih rezervi povećana je sigurnost i ojačana otpornost zemlje na šokove. Uspešno upravljanje deviznim rezervama, pravovremena kupovina zlata na međunarodnom tržištu doprineli su njihovom povećanju, što je bilo naročito izazovno u uslovima niskih, čak i negativnih kamatnih stopa prisutnih duže vreme na svetskom finansijskom tržištu.

Podrška Narodne banke ekonomskoj politici zemlje posebno je došla do izražaja u uslovima pandemije korona virusa. Na samom početku pandemije Narodna banka Srbije je proglasila moratorijum na sve kredite u trajanju od tri meseca, koje je naknadno produžen na još dva meseca. Dodatno, doneto je više propisa kojima je olakšano odobravanje i otplata kredita. U tri navrata spustili smo referentnu kamatnu stopu za ukupno 100 baznih poena, čime smo dodatno smanjili troškove finansiranja privrede, stanovništva i države i doprineli rastu raspoloživog dohotka. Narodna banka Srbije je organizovanjem repo kupovine dinarskih državnih HoV i redovnih i dodatnih deviznih svop aukcija, obezbedila bankama dodatnu dinarsku i deviznu likvidnost, kako bi mogle da nesmetano nastave s pružanjem kreditne podrške privredi i stanovništvu.

Sve prednosti stvaranja modernog pravnog okvira za platne usluge, kojima smo građanima i privredi omogućili veću ponudu inovativnih platnih servisa pod povoljnijim uslovima, pokazale su se i tokom pandemije korona virusa kada su građani i privreda mogli da brzo, jednostavno i bezbedno da vrše i primaju plaćanja. Podsetila bih da je Narodna banka Srbije operator sistema za instant plaćanja, koji je kao glavne prednosti građanima i privredi doneo plaćanja bilo gde i bilo kada i prenos novca u svega nekoliko sekundi. Instant plaćanja uveli smo pre nego što je to učinila ECB, koja je svoj sistem pustila u rad u novembru 2018. godine, dok je IPS NBS sistem pušten u rad 22. oktobra iste godine, i pre FED-a. Takođe, Srbija je prva zemlja u Evropi koja je omogućila instant plaćanja na fizičkim i internet prodajnim mestima.

Dva milenijuma posle Ksenofonta veliki pesnik Petar Petrović Njegoš spevao je nezaboravnu mudrost: „U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci“ primenjivu na svaku krizu. Srbija je ovu krizu dočekala u znatno boljoj makroekonomskoj poziciji, zahvaljujući smanjenju unutrašnje i spoljne neravnoteže, kao i sprovedenim strukturnim reformama u prethodnom periodu. Gradeći na dobrim temeljima stabilnosti i saradnje, i u dobrim i u kriznim vremenima, Srbija je dokazala da je raskinula sa politikom trošenja budućnosti unapred. To je stvorilo prostor za donošenje obimnih monetarnih i fiskalnih mera i u uslovima aktuelne globalne krize izazvane korona virusom, kao i za eventualne buduće mere ako to bude potrebno, zaključuje guverner NBS Jorgovanka Tabaković u autorskom tekstu za magazin The Banker.

 

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem