Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima

Istraživanje
Srpska ekonomija

Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici. Organizacije civilnog društva pretežno deluju na lokalu, pre svega u urbanim sredinama i većim regionalnim teritorijama širom Srbije, sa koncentracijom u Vojvodini i beogradskom regionu – to potvrđuju i rezultati istraživanja „Začarani krugovi – prakse, prepreke i potrebe organizacionog razvoja organizacija civilnog društva u Srbiji“, koje je nedavno sprovela Beogradska otvorena škola (BOŠ) u okviru programa „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“.

Istraživanje je bilo fokusirano na mapiranje trenutnih kapaciteta organizacija civilnog društva i davanje preporuka šta je sve potrebno kako bi organizacije ostvarile svoje vizije razvoja i uticaja na okruženje u kojem deluju. Iako upravo okruženje za delovanje organizacija civilnog društva nije na zadovoljavajućem nivou, trend porasta organizacija civilnog društva je konstantan i približava se broju od 40.000 registrovanih.

Rezultati pokazuju da pristupanje Srbije Evropskoj uniji čini deo aktivnosti velikog broja anketiranih organizacija (67%) i one su dobro informisane o politikama EU koje se odnose na oblasti u kojima deluju. Uglavnom su to teme iz oblasti obrazovanja, nauke i kulture, zatim zaštite životne sredine, vladavine prava, bezbednosti i transparentnosti i, konačno, socijalne politike i zapošljavanja. Ove organizacije se bave navedenim temama pre svega kroz javno zagovaranje, zatim obrazovanje i istraživanja javnog mnenja.

Snažno civilno društvo doprinosi demokratizaciji društva, osnaživanju institucija, unapređenju vladavine prava i usklađivanju nacionalnih politika sa evropskim standardima, što su sve ključni elementi procesa evropskih integracija. Za Srbiju je u procesu pristupanja EU od velikog značaja da što više uključi organizacije civilnog društva, uvaži njihove primedbe i omogući im da direktno utiču na kreiranje politika, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Međutim, kako bi njihov udeo u evropskim integracijama bio još vidljiviji, potrebno je da organizacije u što većoj meri budu osnažene kako ljudskim i finansijskim resursima, tako i kompetencijama u oblastima javnog zagovaranja, pisanja projekata, rezilijentnosti na promene, komunikacija sa građanima, ali i sa privredom i donosiocima odluka.

S tim u vezi, program „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“, kojim koordinira Beogradska otvorena škola uz podršku Delegacije EU u Srbiji, ima za cilj da pruži doprinos kroz kreiranje podsticajnog okruženja za civilno društvo i aktivno učešće nedržavnih aktera u procesima donošenja odluka.

U okviru programa podrške EU Resurs centra opredeljeno je više od 2,2 miliona evra direktne podrške za preko 300 organizacija civilnog društva, ali i za neformalne grupe građana koje trenutno sprovode 80 projekata širom Srbije. U narednom periodu, osim stalno otvorenih poziva za finansijsku podršku, mentorstava, treninga i obuka, EU Resurs centar nastaviće da podržava razvoj organizacija civilnog društva, umrežava i povezuje različite aktere, ali i da ukazuje na neophodnost decentralizacije, kako bi potrebna podrška i željene promene stigle do svakog mesta u našoj zemlji.

Osim toga, kroz stalne konsultacije sa predstavnicima civilnog društva i EU, program nastoji da podstiče i zagovaračke akcije u temama koje su nedovoljno zastupljene – kao što su ruralni razvoj, poljoprivreda, urbane politike, ali i drugim u kojima postoji potreba za unapređivanjem i promenama.

EU Resurs centar za civilno društvu u Srbiji” (EURC) okuplja i podržava civilno društvo i neformalne grupe građana uključene u proces približavanja Srbije Evropskoj uniji. Okuplja više od 500 organizacija u sklopu regionalnih i ekspertskih resurs centara u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Užicu, Boru i Jagodini. Rad EU Resurs centra za civilno društvo u Srbiji podržava Evropska unija koja je do sada uložila više od 60 miliona evra za podršku razvoju civilnog društva u Srbiji.

Ostali naslovi

Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite
Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima
Srpska ekonomija
Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici
Rekonstrukcije odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića
Srpska ekonomija
Istorijski muzej Srbije obogatio je izložbu „Čekajući stalnu postavku” rekonstrukcijama odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića. Rekonstrukcije odeždi je u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima izradila kostimografkinja Jelena Stokuća sa timom saradnika
Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora