Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Rekonstrukcije odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića

Novi predmeti na izložbi Čekajući stalnu postavku
Foto: IMS
Srpska ekonomija

Istorijski muzej Srbije obogatio je izložbu „Čekajući stalnu postavku” novim značajnim predmetima – rekonstrukcijama odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića. Rekonstrukcije odeždi je u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima izradila kostimografkinja Jelena Stokuća sa timom saradnika.

Odežde su predstavljene na posebno dizajniranim lutkama koje je uradio vajar Darko Kuzmanović.

Rekonstrukcija odežde despota Stefana Lazarevića je urađena po uzoru na ktitorsku fresku iz njegove zadužbine manastira Manasije, saopštio je Istorijski muzej Srbije. Delovi odežde su dekorisani raskošnim ornamentima.

Sakos je tamnocrvene boje, a ornamenti na njemu su, kao i na licu plašta, orlovi upisani u krugove. Loros je uzan, zlatan, i poput manijakisa, optočen je ručno rađenim plavim i crvenim kamenjem sa biserima, dok mu je postava zelena. Perivrahioni, pravougaone pločice, su našiveni samo sa spoljne strane mišica, dok su rote pozicionirane na laktovima, epimanike na krajevima rukava, a četvrtaste „tabulae” sa strane u visini kolena.  Plašt je nešto svetlije boje, sa ogrlicom koja ima povezane kružne ornamente, najtipičnije dekoracije antičkih tunika, koja se prenela na vizantinski carski ornat.  Postava plašta je plava sa zlatno-crnim dezenom.

Rekonstrukcija odežde despota Đurđa Brankovića, vladarskog naslednika despota Stefana Lazarevića, urađena je po uzoru na povelju koja se čuva u svetogorskom manastiru Esfigmen, a na kojoj je prikazan sa porodicom.  Delovi odežde su, kao i kod odežde despota Stefana Lazarevića, dekorisani ručno rađenim dragim kamenjem i vezenim ornamentima. Crveni sakos širokih rukava je za potrebe rekonstrukcije urađen u prestižnoj tkačkoj radionici u okolini Londona, a ispod njega se nalazi petrolejplava tunika. Zlatni loros je karakteristično vezen i postavljen petrolejplavom tkaninom. 

Gornji plašt u tamnijoj nijansi petrolejplave boje je postavljen svetlosivim krznom za koje se, po načinu slikanja i prezentovanja na prikazu u esfigmenskoj povelji, naslućuje da je bilo od hermelina.

Izložba „Čekajući stalnu postavku” je nakon otvaranja, kako je i najavljeno tom prilikom, povremeno obogaćivana novim predmetima, što je dodatno privlačilo interesovanje posetilaca. 

Tokom prethodne godine, izložba je dopunjena brojnim novim predmetima, među kojima se izdvajaju olovni pečat velikog župana Stefana Nemanje iz druge polovine XII veka, rekonstrukcije žezla cara Dušana i carice Jelene, kristalni bokal sa grbom Kraljevine SHS, novčići vladara iz dinastije Nemanjić i delo slikara Miodraga Petrovića „Kralj Petar I Karađorđević na volovskim kolima”.

Izložba će i u narednom periodu biti obogaćivana novim originalnim predmetima i novim rekonstrukcijama odeždi i kruna srednjovekovnih srpskih vladara, kao što su krune kralja Mihaila I Vojisavljevića i kralja Tvrtka I Kotromanića, koje su u procesu izrade.

Istorijski muzej Srbije je na izložbi „Čekajući stalnu postavku” pred posetioce izneo najvrednije predmete iz svojih zbirki među kojima se izdvajaju predmeti koji su deo zaostavštine dve novovekovne srpske dinastije – Karađorđević i Obrenović.

Izložba je koncipirana tako da daje uvid u pojedine celine buduće stalne postavke – u bočnim salama prezentovani su predmeti koji su pripadali rodonačelnicima i njihovim naslednicima iz dinastija Karađorđević i Obrenović, a u ostatku prostora predstavljeni su period prednemanjićkih i nemanjićkih vladara, pad srpske srednjovekovne države pod osmansku vlast, kao i period srpske Despotovine.

Među brojnim originalnim eksponatima istorijskim značajem se pre svih izdvajaju insignije kralja Petra I Karađorđevića – šar, žezlo, kopča za plašt, krunidbeni plašt i jedina sačuvana srpska kruna, izlivena od gvozdene ručke topa vožda Karađorđa.

Na izložbi su premijerno predstavljene i idealne rekonstrukcije kruna i odeždi srpskih srednjovekovnih vladara i vladarki, izrađenih u cilju osvežavanja kolektivnog sećanja na ovaj period srpske istorije. Tako posetioci imaju priliku da vide rekonstrukcije kruna cara Dušana, carice Jelene, kralja Milutina, kraljice Simonide, despota Stefana Lazarevića, despota Đurđa Brankovića i kraljice Jelene Anđel, kao i rekonstrukcije odeždi Mihaila I Vojisavljevića, odnosno Milutina i Dragutina iz perioda rane mladosti.

Ostali naslovi

Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite
Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima
Srpska ekonomija
Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici
Rekonstrukcije odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića
Srpska ekonomija
Istorijski muzej Srbije obogatio je izložbu „Čekajući stalnu postavku” rekonstrukcijama odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića. Rekonstrukcije odeždi je u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima izradila kostimografkinja Jelena Stokuća sa timom saradnika
Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora