Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dr Vladimir Jakovljević: Epidemija usporava na proleće

Dekan FMN u Kragujevcu o virusu Sars Kov 2 i polemici sa Dr. Miodragom Stojkovićem
Srpska ekonomija

Profesor Dr. Vladimir Jakovljević, dekan FMN u Kragujevcu je protekle dve godine bio veoma čest gost u medijima širom Srbije, jer je kao ekspert govorio o epidemiji Sars Cov 2, koja je potresla svet. Jedan je od prvih koji je najavio kraj ove epidemije.

- Ja sam u ovu priču oko korone ušao kao profesor univerziteta Sečenov u Moskvi, gde je napravljena ruska vakcina Sputnjik. Bio sam medijski interesantan, jer sam znao neke informacije u vezi virusa koje tada drugi nisu imali. Kako je vreme odmicalo, a prošlo je već skoro dve godine, svi mi koji se ozbiljnije bavimo medicinom kao naukom u fokusu svog interesovanja imali smo proučavanje upravo virusa Sars Cov 2, koji je u međuvremenu mutirao u brojne forme. Ja se prevashodno u svom radu bavim kardiovaskularnom fiziologijom, pa sam sa svojim saradnicima proučavao štetne efekte na kardiovaskularni sistem koji je prouzrokovao virus. Virus uzrokuje mikro embolije, koje dovode do smrtnog ishoda. Istina je da sam rekao da će ovaj virus značajno oslabiti u prvoj polovini iduće godine, te da će na taj način zapravo epidemija prestati. To ne znači da njega više nikada neće biti, ali ako ga bude biće sličan virusu gripa. Dve stvari upućuju na to. Prvo je da kažem iskustvo predhodnih pandemija kroz istoriju, koje najčešće traju oko dve godine. Drugo je to što sada imamo veći broj vakcina i lekova koje mogu zaštititi ljude od virusa. Zemlje u kojima je vakcinisano preko 80 posto stanovništva, mogu da budu sigurne da su u svojim sredinama zaustavile pandemiju. Najnovija mutacija Omikron virus, koji je panično najavljen kao najopasniji do sad, po najnovijim istraživanjima, ne izaziva uopšte težu kliničku sliku kao što je to bilo sa virusom na početku ili sa Delta sojem, rekao je doktor Jakovljević.

Doktor Jakovljević smatra da su neosnovane zabrane ulaska u zemlje EU onima koji nisu primili evropske ili američke vakcine.

- Smatram da su sve vakcine koje su izbačene do sada dobre. Svaka na svoj način i ne vidim ni jedan razlog da onaj ko je primio rusku ili kinesku vakcinu ne može da putuje u zemlje EU. Lično sam se vakcinisao ruskom Sputnjik vakcinom i jako sam zadovoljan nivoom zaštite koju imam od nje. Ruska vakcina je jako slična zapadnoevropskoj vakcini kompanije Astra Zeneka, koju je ona razvila u saradnji sa najstarijom školom vakcina u svetu – Univerzitetom Oksford. Na ovom Univerzitetu stručnjaci prave vakcine od XVIII veka, a njihova je slična ruskoj vakcini. Na osnovu tih sličnosti je i kompanija Astra Zeneka uputila poziv ruskom Institutu “Gamalajev”, koji je napravio Sputnjik V i da sarađuju u daljem razvoju ove vrste, tzv. vektorskih vakcina. To što EU ima problem sa Rusima na nekom drugom nivou ne bi trebalo da bude iskazano i po pitanju vakcine. Vređa inteligenciju i to što se u EU preporučuju privatne kompanije koje su proizvele Fajzer i Moderna vakcine, a ne proverena Oksfordska Astra Zeneka. Očigledno je da je interes najkrupnijeg kapitala negde protiv demokratije. Moram ovaj put da istaknem da je naša aktuelna vlast u Srbiji bila primer savršene demokratije što se tiče vakcina I da smo po tom pitanju imali mnogo sreće, dodaje Vladimir Jakovljević.

Ovih dan javnost je pomalo zbunila Vaša polemika sa uvaženim doktorom Miodragom Stojkovićem, poznatim genetičarem koji je dao ostvaku na mesto redovnog profesora na Fakultetu medicinskih nauka u Kragujevcu. Nezadovoljan je zbog manje količine novca koji je opredeljen za nabavku opreme za Banku matičnih ćelija u još uvek nedovršenoj zgradi Centara izvrsnosti u Kragujevcu.

- Ja sam ogroman deo svog vremena i energije poslednje dve i po godine utrošio u projekat oko izgradnje Centara izvrsnosti u Kragujevcu. Ovaj kapitalni projekat od ogromnog značaja za biomedicinsku nauku u zemlji, a posebno za Kragujevac je u jednom momentu prosto stao. Izvođač koji je trebalo da izgradi zgradu je prosto stao. Nije imao snage da to završi. Kada sam 2019, zajedno sa rektorom našeg Univerziteta, prof. Filipovićem imao prvi razgovor sa Jedinicom za upravljanje projektima koja upravlja radovima i nadzire ovaj projekat da se projekat zgrade završi, delovalo je da je to nemoguća misija. Troškovi su samo za građevinske radove još tada narasli gotovo duplo. Ja sam u duši graditelj i nisam mogao to lako da prihvatim, te sam uspeo da pronađem načine da se gradnja ponovo pokrene. Projekat banke matičnih ćelija je de fakto dobijen na osnovu ideja profesora Stojkovića. To je bilo još 2009. godine. Od tada do sada taj projekat je značajno evoluirao, tako da je banka matičnih ćelija samo jedan od delova složenih biomedicinskih istraživanja koji će se vršiti u Centrima izvrsnosti. Biće tu Centri za imunologiju, farmakologiju, fiziologiju, farmaceutska, stomatološka istraživanja, bioinžinjering. Profesor Stojković je u proteklom periodu uglavnom bio u SAD i Nemačkoj, na stručnim usavršavanjima, iako redovno prima profesorsku platu u Kragujevcu. Bez želje da razgovara o problemima, izjavio je u štampi kako mu je oduzet novac namenjen za gradnju Banke matičnih ćelija. To je zaista netačno. Mi samo završavamo izgradnju zgrade, a potom ćemo se tek boriti za opremu. Možda profesoru Stojkoviću smeta, što će novi Centri izvrsnosti imati i druge istraživačke aktivnosti, gde on neće imati glavnu reč. Objedinjeni spisak opreme je poslat Kabinetu premijerke i resornom Ministarstvu od strane rektora. Na tom spisku najznačajniji deo ima upravo Banka matičnih ćelija i prateći istraživački centar, Žao mi je što je podneo ostavku, kako je on to formulisao, ali to su njegovi lični problemi. Svako ko je prošao pored Univerziteta zna da se na mesto redovnog profesora ne podnosi ostavka. To je najviše akademsko zvanje, ali na prvom mestu stanje duha, a ne funkcija, rekao je na kraju razgovora dekan Jakovljević.

Ostali naslovi

Poziv NSZ za učestvovanje u sufinansiranju mera zapošljavanja
Srpska ekonomija
Nacionalna služba za zapošljavanje Republike Srbije (NSZ) pozvala je pokrajinske organe i lokalne samouprave da učestvuju u sufinansiranju mera i programa aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini, u skladu sa Strategijom zapošljavanja za period od 2021. do 2026. godine.
Pokrivenost uvoza izvozom 76,4 odsto
Srpska ekonomija
Republički zavod za statistiku saopštio je da je ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije od januara do novembra 2021. godine iznosila 53.824,6 miliona dolara, što je porast od 30,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno 45.324,6 miliona evra, a to je rast od 24,8 odsto
Subotić: Valjaonica bakra ima najbolju tržišnu poziciju u svojoj istoriji
zoomue.rs
Imamo najmanje zaostatak jedne mesečne proizvodnje, a ugovaramo proizvodnju za maj i jun ove godine, što nikada ranije nije bio slučaj, izjavio je za portal zoomue.rs Dragan Subotić, generalni direktor i dodao da je plan da se u narednih pet godina obnovi i kadrovska struktura Valjaonice bakra
Obezbeđeno dovoljno energenata za nesmetan rad toplana
Srpska ekonomija
Na sednici Radne grupe za praćenje sigurnosti snabdevanja energijom i energentima predstavljeni su podaci o stanju u elektroenergetskim kapacitetima, izveštaji o proizvodnji, prenosu i distribuciji električne energije, kao i o realizaciji planova o nabavci dodatnih količina energenata za termoelektrane i toplane
Katastarskim alarmom RGZ zaokružio sistem koji efikasno štiti prava građana nad nepokretnostima
Srpska ekonomija
Aplikacija "Katastarski alarm" ima za cilj da vlasnika ili bilo koga ko ima pravni interes alarmira o svim promenama u vezi sa nepokretnošću, a preuzima se veoma jednostavno popunjavanjem zahteva na sajtu RGZ-a koji je verifikovan elektronskim potpisom
Promena na čelu Er Srbije
Srpska ekonomija
Jirži Marek, novi je generalni direktor Er Srbije, nacionalne avio-kompanije Republike Srbije, pošto je Dankan Nejsmit, posle četiri godine na toj poziciji, odlučio da se povuče iz ličnih razloga
U Muzeju nauke i tehnike izložba O fabrikama i radnicima
Srpska ekonomija
Muzej nauke i tehnike i Muzej Jugoslavije predstavljaju drugi deo zajedničke izložbe „O fabrikama i radnicima“, posvećenu industrijalizaciji na teritoriji današnje Srbije od njenih početaka do danas. Ova važna i složena tema predstavljena je iz različitih perspektiva - od društveno-političke, kulturne i istorijske, do tehničko-tehnološke
Krediti za likvidnost dostupni početkom 2022. godine
Srpska ekonomija
Sredstva za primenu Zakona za održavanje likvidnosti i obrtna sredstava u otežanim ekonomskim uslovima usled pandemije COVID-19 počeće da budu dostupna početkom 2022. godine, po dinamici uplate kredita od strane Evropske investicione banke
Avionima Er Srbije iz Niša i Kraljeva do više destinacija
Srpska ekonomija
"Er Srbija" od 04. januara 2022. godine počinje uspostavljanje linija od javnog interesa sa aerodroma Konstantin Veliki u Nišu i aerodroma Morava u Kraljevu. Srpska nacionalna avio-kompanija će saobraćati na redovnim linijama između Niša i Beograda, Istanbula, Frankfurta (Han), Kelna i Ljubljane, dok će iz Kraljeva obavljati letove do Istanbula
RS: Prosečna plata pokriva 51,1 odsto potrošačke korpe
Srpska ekonomija
U Republici Srpskoj najveća prosečna plata u novembru isplaćena je u oblasti finansijske delatnosti i osiguranja 1.519 KM, dok su najnižu dobili radnici u građevinarstvu 750 KM. Prosečna sindikalna potrošačka korpa za novembar 2021. godine iznosi 2.015 KM i prosečna plata je pokriva sa 51,1 posto