Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U Muzeju nauke i tehnike izložba O fabrikama i radnicima

Beograd
Foto:TOS
Srpska ekonomija

Muzej nauke i tehnike i Muzej Jugoslavije predstavljaju drugi deo zajedničke izložbe „O fabrikama i radnicima“, posvećenu industrijalizaciji na teritoriji današnje Srbije od njenih početaka do danas. Ova važna i složena tema predstavljena je iz različitih perspektiva - od društveno-političke, kulturne i istorijske, do tehničko-tehnološke. 

Prvi deo izložbe u Muzeju Jugoslavije otvoren je 01. decembra, a drugi deo postavke, u Muzeju nauke i tehnike, 07. decembra 2021. godine.

Izložbu je pripremio kustoski tim ova dva muzeja: Ada Vlajić i Rifat Kulenović iz Muzeja nauke i tehnike i Jovana Nedeljković i Radovan Cukić iz Muzeja Jugoslavije, objavila je Turistička organizacija Srbije. 

U fokusu kustosa Muzeja nauke i tehnike je tehnologija sa procesima proizvodnje, a kustosi Muzeja Jugoslavije posmatrali su industriju kao složeni oblik udruživanja ljudi. Stoga ovu izložbu čine dva komplementarna dela kroz dve postavke paralelno priređene u oba muzeja.

„Dve institucije kulture povezala je želja da istražuju i prikažu javnosti industrijsko nasleđe koje je važan deo aktuelnog naučno-tehničkog i kulturnog nasleđa. Ovim fenomenom bave se oba muzeja, Muzej nauke i tehnike, matičan za istoriju nauke, tehnike i tehnologije i Muzej Jugoslavije, matičan za društvenu istoriju i jugoslovensko nasleđe. Polja istraživanja ovih ustanova se preklapaju i međusobno obogaćuju”, ističu Neda Knežević, direktorka Muzeja Jugoslavije i Rifat Kulenović, muzejski savetnik Muzeja nauke i tehnike.

Izložba može da se prati kroz pet industrijskih lokaliteta, koji na paradigmatičan način predstavljaju razvoj i funkcionisanje industrije na ovim prostorima u različitim istorijskim, političkim i društvenim okolnostima. Biće prezentovana raznovrsna građa koju čine industrijski proizvodi, brojne fotografije koje svedoče o različitim aspektima fabričkog života i video-materijal, dok drugi predmeti i dokumentacija prikazuju rudnike u Boru i Majdanpeku, tekstilnu industriju u Leskovcu, Elektronsku industriju Niš, Kombinat Servo Mihalj u Zrenjaninu i Vojno-tehnički zavod u Kragujevcu.

„Lokaliteti su ciljano odabrani kako bi se kroz specifičnosti njihovog razvoja prikazali brojni fenomeni koji se vezuju za proces industrijalizacije: uloga kapitala (privatnog/trgovačkog, državnog, stranog), položaj radničke klase, radnički standard i (prinudni) rad, prirodna uslovljenost industrije i promene u prirodnoj sredini koje nastaju industrijskim delovanjem, kao i veza industrije i nauke”, navode kustosi i kustoskinje izložbe i dodaju:

„Lokaliteti verodostojno odslikavaju društvene promene, jer su u procesima privatizacije i deindustrijalizacije uglavnom svi prestali da postoje ili su opstali u značajno izmenjenom obliku. Institucionalna briga da se ovo nasleđe sačuva u najvećem broju slučajeva je izostala i, nažalost, postoji mali broj dobrih primera zaštite. To nas je i motivisalo da se bavimo ovim nasleđem.”

Upravo zbog kompleksnosti teme, izložba se realizuje u saradnji dve institucije i na dve lokacije. Muzej Jugoslavije fokusira se na industriju posmatranu kroz prelamanje složenih, pre svega, društvenih i političkih odnosa, dok je na izložbi u Muzeju nauke i tehnike akcenat stavljen na tehnologiju i procese proizvodnje. 

Izložbu „O fabrikama i radnicima“ zajednički organizuju Muzej Jugoslavije i Muzej nauke i tehnike u želji da, na odabranim primerima industrijskog nasleđa, kompleksnu temu industrije sagledaju iz više perspektiva.

U pripremi izložbe takođe su učestvovali: Mira Luković, Mira Ninošević, Dragan Stojmenović i Stevan Golubović.

Autorka postavke u oba muzeja je Breda Bizjak, dok je za grafičko oblikovanje bio je zadužen Saša Pančić. 

Realizaciju izložbe omogućilo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. Za pomoć u pripremi izložbe i na pozajmljenoj građi autori i autorke zahvaljuju: Narodnom muzeju Leskovac, Muzeju rudarstva i metalurgije Bor, Narodnoj biblioteci Bor, Muzeju Stara livnica u Kragujevcu, Vojnom muzeju, Arhivu Jugoslavije, Narodnom muzeju Zrenjanin, Narodnoj biblioteci Srbije, Republičkoj ustanovi Filmske novosti, Programskom arhivu RTS, Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu, Mariji Milošević, Aleni Zdravković, Rastku Stefanoviću, Gordani Stojanović, Draganu  Pavloviću, Branislavu Markušu, Tomislavu Đurinu i Veliboru Ikodinoviću.

Ostali naslovi

Poziv NSZ za učestvovanje u sufinansiranju mera zapošljavanja
Srpska ekonomija
Nacionalna služba za zapošljavanje Republike Srbije (NSZ) pozvala je pokrajinske organe i lokalne samouprave da učestvuju u sufinansiranju mera i programa aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini, u skladu sa Strategijom zapošljavanja za period od 2021. do 2026. godine.
Pokrivenost uvoza izvozom 76,4 odsto
Srpska ekonomija
Republički zavod za statistiku saopštio je da je ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije od januara do novembra 2021. godine iznosila 53.824,6 miliona dolara, što je porast od 30,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, odnosno 45.324,6 miliona evra, a to je rast od 24,8 odsto
Subotić: Valjaonica bakra ima najbolju tržišnu poziciju u svojoj istoriji
zoomue.rs
Imamo najmanje zaostatak jedne mesečne proizvodnje, a ugovaramo proizvodnju za maj i jun ove godine, što nikada ranije nije bio slučaj, izjavio je za portal zoomue.rs Dragan Subotić, generalni direktor i dodao da je plan da se u narednih pet godina obnovi i kadrovska struktura Valjaonice bakra
Obezbeđeno dovoljno energenata za nesmetan rad toplana
Srpska ekonomija
Na sednici Radne grupe za praćenje sigurnosti snabdevanja energijom i energentima predstavljeni su podaci o stanju u elektroenergetskim kapacitetima, izveštaji o proizvodnji, prenosu i distribuciji električne energije, kao i o realizaciji planova o nabavci dodatnih količina energenata za termoelektrane i toplane
Dr Vladimir Jakovljević: Epidemija usporava na proleće
Srpska ekonomija
Dekan FMN u Kragujevcu je protekle dve godine bio veoma čest gost u medijima širom Srbije, jer je kao ekspert govorio o epidemiji Sars Cov 2, koja je potresla svet. Jedan je od prvih koji je najavio kraj ove epidemije. To ne znači da njega više nikada neće biti, ali ako ga bude biće sličan virusu gripa, objašnjava sagovornik
Katastarskim alarmom RGZ zaokružio sistem koji efikasno štiti prava građana nad nepokretnostima
Srpska ekonomija
Aplikacija "Katastarski alarm" ima za cilj da vlasnika ili bilo koga ko ima pravni interes alarmira o svim promenama u vezi sa nepokretnošću, a preuzima se veoma jednostavno popunjavanjem zahteva na sajtu RGZ-a koji je verifikovan elektronskim potpisom
Promena na čelu Er Srbije
Srpska ekonomija
Jirži Marek, novi je generalni direktor Er Srbije, nacionalne avio-kompanije Republike Srbije, pošto je Dankan Nejsmit, posle četiri godine na toj poziciji, odlučio da se povuče iz ličnih razloga
Krediti za likvidnost dostupni početkom 2022. godine
Srpska ekonomija
Sredstva za primenu Zakona za održavanje likvidnosti i obrtna sredstava u otežanim ekonomskim uslovima usled pandemije COVID-19 počeće da budu dostupna početkom 2022. godine, po dinamici uplate kredita od strane Evropske investicione banke
Avionima Er Srbije iz Niša i Kraljeva do više destinacija
Srpska ekonomija
"Er Srbija" od 04. januara 2022. godine počinje uspostavljanje linija od javnog interesa sa aerodroma Konstantin Veliki u Nišu i aerodroma Morava u Kraljevu. Srpska nacionalna avio-kompanija će saobraćati na redovnim linijama između Niša i Beograda, Istanbula, Frankfurta (Han), Kelna i Ljubljane, dok će iz Kraljeva obavljati letove do Istanbula
RS: Prosečna plata pokriva 51,1 odsto potrošačke korpe
Srpska ekonomija
U Republici Srpskoj najveća prosečna plata u novembru isplaćena je u oblasti finansijske delatnosti i osiguranja 1.519 KM, dok su najnižu dobili radnici u građevinarstvu 750 KM. Prosečna sindikalna potrošačka korpa za novembar 2021. godine iznosi 2.015 KM i prosečna plata je pokriva sa 51,1 posto