Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da je postepeno izlaženje iz proizvodnje energije u termoelektranama koje koriste niskokalorični lignit i povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije prioritet srpske energetike u narednim godinama i decenijama, kao i da je diverzifikacija u gasnom sektoru jedini način da se obezbedi dugoročna stabilnost i nezavisnost.
Mihajlović je na konferenciji „Srpsko-američki odnosi: Strategija energetske diverzifikacije“ koju je organizovao Kongres srpsko-američkog prijateljstva (KSAP), istakla da je svima jasno da će krize koje nas prate - postkovid kriza i rast tražnje za energijom i energentima, zatim rat u Ukrajini, ubrzati dugoročne planove i moraćemo efikasnije i intenzivnije da reagujemo.
Kada sam u oktobru 2020. godine imenovana za ministarku rudarstva i energetike, započeli smo promene i u zakonodavnom i strateškom okviru, kako bismo stvorili uslove za to da Srbija bude okrenuta čistim izvorima energije, dekarbonizaciji i povećanju procenta obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije, rekla je Mihajlović.
Ona je navela da je potrebno da redefinišemo energetski miks, jer danas dobijamo 70 odsto energije iz termoelektrana, 30 odsto iz hidroelektrana, a to su kapaciteti stari najmanje 35 godina i to mora da se menja.
Za nas je važno da krenemo u promene, da povećavamo procenat obnovljivih izvora energije uprkos svim otporima. Potencijala i instrumenata ima mnogo, a kriza nas je svakako naterala da budemo brži, ukazala je ona.
Potpredsednica Vlade je napomenula da je prioritet da se smanji zavisnost u gasnom sektoru - da imamo bar 40 odsto od ukupne potrošnje gasa od drugog dobavljača, jer je to jedini način da budemo nezavisniji i bezbedniji.
Mihajlović je dodala da sada Srbija uvozi 90 odsto gasa, iako imamo dva pravca, a to je i dalje samo jedan dobavljač.
Ona je naglasila da je prioritetni projekat završetak gasne interkonekcije Srbija-Bugarska, sa kojim ćemo imati diverzifikaciju snabdevača i mogućnost da se u Srbiju doprema i prirodni gas iz Kaspijskog regiona (Azerbejdžan), kao i gas iz LNG terminala u Aleksandropolisu, iz Azije, Srednjeg Istoka, a u perspektivi i gas iz nekih drugih izvora (Istočni Mediteran).
Naš plan je da se pored Bugarske, gasnim interkonekcijama povežemo i sa drugim susedima, a najpre sa Severnom Makedonijom i Rumunijom, kao i sa Hrvatskom i Crnom Gorom, što bi čitav region učinilo energetski bezbednijim, rekla je ona.
Potpredsednica Vlade je navela da je unapređenje energetske efikasnosti, na čemu Ministarstvo radi već dve godine, još jedan stub energetske politike.
Mihajlović je istakla i da od odnosa Srbije i SAD zavisi stabilnost i bezbednost čitavog regiona i da će strateško partnerstvo sa ovom državom povećati investicije iz ove zemlje, posebno u oblasti energetike.