Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Privatni sektor u obavezi da prima i čuva elektronske fakture

Srbija
Srpska ekonomija

Već skoro mesec dana primenjuje se obaveza subjekta privatnog sektora da primi i čuva elektronske fakture izdate od strane subjekta javnog sektora, kao i e-fakture izdate od strane subjekta privatnog sektora.

Navedene obaveze ispunjavaju se korišćenjem sistema elektronskih faktura na adresi https://efaktura.mfin.gov.rs. Od trenutka registracije primenjuju se sva prava i obaveze propisane Zakonom o elektronskom fakturisanju, što, između ostalog, podrazumeva da sve poslate i primljene elektronske fakture imaju svojstvo verodostojnih isprava.

U skladu sa Zakonom o elektronskom fakturisanju, primalac e-fakture proverava poslatu e-fakturu pristupom sistemu elektronskih faktura i prihvata je ili odbija u roku od 15 dana od dana prijema te fakture.

Ukoliko primalac e-fakture, koji je subjekt privatnog sektora, ne prihvati ili ne odbije izdatu elektronsku fakturu, neposredno ili preko informacionog posrednika, primalac će, po isteku navedenog roka, biti ponovo obavešten da je e-faktura izdata.

Takođe, ako ne prihvati ili ne odbije elektronsku fakturu u roku od pet dana od dana dobijanja ponovnog obaveštenja da je elektronska faktura izdata, e-faktura, po isteku ovog roka, smatra se odbijenom.

Od 1. maja ove godine, korisnici javnih sredstava, kojih je u sistemu 10.609, u obavezi su da primaju i čuvaju elektronsku fakturu, i da izdaju tu fakturu drugom subjektu javnog sektora.

Takođe, tada je nastupila obaveza subjekata privatnog sektora, kojih je trenutno 46.181 u sistemu, da izdaju e-fakturu subjektu javnog sektora, pri čemu su kroz sistem do sada prošle 993.882 elektronske fakture.

Od 1. januara 2023. godine biće obavezno izdavanje i čuvanje elektronske fakture u transakcijama između subjekata privatnog sektora. Inače, od navedenih datuma primenjuje se i obaveza da se elektronski evidentira obračun poreza na dodatu vrednost.

Korišćenje sistema e-faktura je besplatno, a benefiti koje taj sistem donosi su brojni. Primena Zakona o e-fakturama dovodi do ubrzanja procesa rada i poslovanja i obezbeđuje veću pravnu sigurnost svim poslovnim subjektima, kada je reč o dostavljanju i primanju faktura, kao i njihovo bolje čuvanje.

Osim toga, novi sistem razmene faktura omogućava bržu naplatu između privrednih subjekata, uz pozitivan uticaj na smanjenje pojedinih troškova koje sada snose preduzeća.

Istovremeno, omogućava se ušteda u vremenu potrebnom za rad sa fakturama, jer nestaje potreba za izdavanjem, primanjem i čuvanjem faktura u papirnom obliku. Ušteda u vremenu se ostvaruje i zato što pretraga elektronskih faktura zahteva manje vremena od pretraživanja papirnih arhiva.

Inače, uvođenje sistema elektronskog fakturisanja je deo strukturnih reformi koje će značajno uticati na poboljšanje poslovnog ambijenta u Republici Srbiji.

Strukturna reforma, kojoj pripada Zakon o elektronskom fakturisanju, podrazumeva i novi model fiskalizacije, koji je ključna poluga države u borbi protiv sive ekonomije, navodi se u saopštenju, uz podsećanje da je primena novog modela e-fiskalizacije u Srbiji obavezna od 1. maja ove godine.

Ostali naslovi

Građani Srbije postaju ePacijenti
Srpska ekonomija
Razvojem više od 20 novih elektronskih servisa, država će pokušati da do kraja 2023. prevede oko dva miliona građana Srbije da postanu ePacijenti i da do usluga domova zdravlja i bolnica dolaze elektronskim putem
Godišnja inflacija u Crnoj Gori dostigla 13,5 odsto
Srpska ekonomija
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje, merene indeksom potrošačkih cena, u junu su u odnosu na maj u proseku više za 1,8 odsto, pokazuju podaci Monstata. Potrošačke cene u junu su u odnosu na isti mesec prošle godine u proseku bile više za 13,5 odsto
Kikinda amortizuje porast cene energije rekonstrukcijom javne rasvete
Srpska ekonomija
U gradu Kikindi završeni su radovi na zameni starih sijalica javne rasvete novim LED osvetljenjem primenom mera uštede energije. Prema analizi dosadašnja godišnja potrošnja bila je oko 403 hiljade evra, odnosno oko 6 miliona evra za 15 godina, a ranija predviđena ušteda je bila oko 471 hiljade evra za 15 godina
Dobit CBCG prošle godine manja za 1,7 miliona evra
Srpska ekonomija
Centralna banka (CBCG) je prošle godine ostvarila neto dobit od 3,4 miliona evra što 1,7 miliona manje nego godinu ranije kada je dobit bila 5,12 miliona evra, pokazao je Izveštaj o finansijskom poslovanju. Od ukupne dobiti polovina je uplaćena u državni budžet, a ostatak u opšte rezerve vrhovne monetarne institucije
Pripreme za INTERAGRO
Srpska ekonomija
Sajam poljoprivrede, lova, ribolova i ekologije – INTERAGRO biće održan u Bijeljini  od 20. do 22. septembra 2022. godine
HNB: U 2022. godini će se zaustaviti rast finansijske imovine stanovništva
Srpska ekonomija
Ukupna finansijska imovina domaćinstava u Hrvatskoj na kraju prvog tromesečja 2022. iznosila je 593 milijarde kuna ili 0,5 posto manje nego na kraju prethodnog tromesečja.Finansijska imovina hrvatske privrede smanjena je za 5,6 milijardi kuna na kvartalnoj osnovi
Ocene radne uspešnosti Službe za katastar nepokretnosti za II kvartal 2022. godine
Srpska ekonomija
Službe za katastar nepokretnosti koje se ne nalaze na rang listi vrednovanja radne uspešnosti za II kvartal 2022. godine su: Koceljeva, Arilje i Kosovska Mitrovica sa pripadajućim službama
U Beču pet miliona noćenja u prvoj polovini godine
Srpska ekonomija
U Beču je u prvoj polovini 2022. godine zabeleženo pet miliona noćenja, čime je ostvaren plus od 509 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. U austrijskoj prestonici je u junu ove godine zabeleženo 1,3 miliona noćenja što čini oko 80 odsto noćenja iz juna 2019. godine
Sadašnji uslovi omogućuju ubrzanje žetve u Evropi
Srpska ekonomija
U Francuskoj poslednji podaci FranceAgriMer-a pokazuju da je početkom prošle nedelje žetva dostigla 50%. Nema dileme da je od onda dostignut značajan napredak. U Francuskoj tople vremenske prilike izazivaju zabrinutost za useve, uključujući kukuruz. Vremenski uslovi su ključni element koji treba pratiti, naročito za soju i kukuruz
Orezivanje glave drveta - spas ili put ka uništenju?
Pišu: Nevena Milošević i Hristina Kovačević
Na ulicama Beograda, ali i drugih gradova u Srbiji, sve češće se mogu videti drvoredi koji su orezani tako da su praktično ostali bez krošnje. Reč o takozvanoj toping metodi koja podrazumeva odsecanje čitave krošnje stabla, zbog čega dobija naziv orezivanje „u glavu“ ili prevršavanje