Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sajam Dunava u Golupcu privlači turiste

Golubac
Foto:TOS
Srpska ekonomija

Već 14 godina Sajam Dunava u Golupcu na najbolji način predstavlja vrednosti i kulturnu baštinu ove podunavske opštine koja zauzima sve značajnije mesto u turizmu Srbije i regiona, , saopštila je Turistička organizacija Srbije.

Od 29. do 31. jula, Golubac je posebno živ zbog Sajma Dunava i celodnevnih dešavanja na više lokacija, namenjenih različitim uzrastima i interesovanjima.

Etno dvorište u gradskom parku, Zmajevo selo, srednjovekovno selo u Tvrđavi Golubački grad, tradicionalni „Golubački kotlić“ , sportska takmičenja i večernji kulturno-zabavni programi slikovito predstavljaju Golubac i njegovo zaleđe u vremenu današnjem i prošlom vremenu .

Na „Golubačkom kotliću“ odrastale su generacije majstora riblje čorbe budući da ova manifestacija traje duže od pola veka. Gastronomska manifestacija takmičarskog karaktera u Golupcu se organizuje od 1965. godine i jedna je od najstarijih i najmasovnih takmičenja u pripremanju riblje čorbe u Srbiji.

Degustacija se preporučuje, jer riblja čorba je najukusnija sa pogledom na Dunav. Osim kulinarske, na Sajmu Dunava, pažnja se poklanja i etno baštini. Gradski park u Golupcu u sajamske dane postaje Etno dvorište u kome svoje umeće i rukotvorine predstavljaju proizvođači iz svih krajeva Srbije.

Uz Etno dvorište smestilo se Zmajevo selo sa zanimljivim prezentacijama i radionicama za odrasle i decu. U njemu će najmlađi posetioci Sajma Dunava ovladavati cirkusim veštinama, uz umetnici Tatjanu Karabašević učiti da slikaju i uživati u pozorišnoj predstavi za decu „Ceca Pereca“. Deci se u zabavi mogu pridružiti i odrasli.

U Golupcu se može otputovati u srednji vek, bez vremeplova. U kompleksu “Tvrđava Golubački grad” nalazi se srednjovekovno selo, gde posetioce čekaju vitezovi i princeze, spremni da otkriju tajne - kako su živeli, čime su se hranili i lečili ljudi u srednjem veku.

Pošto je Dunav kod Golupca „širok kao more“ i pruža odlične uslove za sportove na vodi, deo Sajma Dunava su i demonstracija i takmičenje u jedrenju, takmičenje u pecanju na plovak za juniore i seniore, kao i takmičenje u odbojci na pesku.

Sajam Dunava nastavlja da „živi“ punom snagom i nakon zalaska sunca. Iz Etno dvorišta, Zmajevog i srednjovekovnog sela i sportskih terena, epicentar dešavanja seli se na letnju pozornicu u Golupcu. Bogatstvo etno različitosti kojima se odlikuje Srbija predstaviće kulturno-umetnička društva iz svih krajeva naše zemlje.

Pored mnogobrojnih sponzora, ovogodišnji događaj je podržao i projekat “EU za kulturno nasleđe i turizam” koji finansiraju Evropska unija i Nemačka Vlada, a sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.

 

 

Ostali naslovi

Beograd u septembru evropska prestonica vina!
Srpska ekonomija
Srbija raspolaže sa 20.113 hektara pod vinovom lozom sa 77 vinogorja, a svake godine beleže se novi zasadi. Prosečna starost vodećih vinograda u Srbiji je 10-19 godina. Prvi međunarodni sajam vina biće organizovan od strane osnivača inicijative Otvoreni Balkan - Srbije, Severne Makedonije i Albanije, u Beogradu od 1. do 4. septembra na Beogradskom sajmu
Pad cena na svetskom tržištu žitarica
Srpska ekonomija
Sporazum o otvaranju izvoza žitarica iz ukrajinskih luka doveo je do oštrog pada na svetskom tržištu. Cene su imale silazni trend i u Čikagu i u Parizu na početku nedelje
Oživeo kompleks u Tripkovi na Zlatiboru
Srpska ekonomija
Na Zlatiboru u Tripkovi na letnjoj pozornici, održana je predstava "E moj Todore" u izvođenju glumca Janka Radišića. Predstava je izvedena u okviru manifestacije "Miholjski susreti sela 2022." koja se prvi put organizuje u opštini Čajetina, a pod pokroviteljstvom Ministarstva za brigu o selu
Kupi bajs - projekat za održivu urbanu mobilnost
Srpska ekonomija
Sekretarijat za zaštitu životne sredine u saradnji sa udruženjem Inicijativa za održivu urbanu mobilnost „Urban.Log” iz Beograda objavili su Javni poziv privrednim subjektima za učešće u realizaciji projekta za pružanje podrške građanima za kupovinu bicikala kao ekološki prihvatljivog transporta – „Kupi bajs!” a u cilju smanjenja zagađenja vazduha i povećanja urbane mobilnosti
Obuka pripadnika 63. padobranske brigade u vazdušnom tunelu
Srpska ekonomija
Pripadnici 63. padobranske brigade koji prolaze napredne oblike obučavanja za vojne padobrance boravili su ove nedelje u Pragu na obuci u vazdušnom tunelu. Svaki od padobranaca Vojske Srbije je u vazdušnom tunelu proveo vreme ekvivalentno slobodnom padu ostvarenom prilikom izvršenja oko 50 trenažnih skokova iz vazduhoplova sa visine od 4000 metara
Rast hrvatske industrije
Srpska ekonomija
Ukupan promet industrije u maju bio je veći za 24,3 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, a u odnosu na april povećan je za deset odsto, pokazuju podaci hrvatskog Državnog zavoda za statistiku. Ukupan kalendarski prilagođen promet industrije u maju u odnosu na isti mesec 2021. godine na domaćem tržištu povećan je za 28,2 odsto, a na nedomaćem za 19,4 odsto
Kako da od dedine njive stvorite porodični biznis
Srpska ekonomija
Inostrani kamping gosti troše u proseku više od 50 evra dnevno po osobi. Turistička vanpansionska potrošnja u Evropi iznosi 13 milijardi evra godišnje u više od 25.000 kampova koji čine do 25 odsto ukupnog prometa u turizmu
Apel Instituta za transfuziju krvi Srbije
Srpska ekonomija
Institut za transfuziju krvi Srbije obaveštava javnost da su rezerve krvi drastično smanjene. Sve krvne grupe nedostaju, posebno A i 0 pozitivna, kao i sve negativne
Čobanski dani u Kosjeriću
Srpska ekonomija
"Čobanski dani" je turističko – kulturna manifestacija koja predstavlja specifičan sabor narodnog stvaralaštva, koji je kao takav postao prepoznatljiv, afirmišući pre svega autentični prikaz bogate riznice narodne tradicije kod Srba. Bave se negovanjem, podsticanjem, unapređenjem i promocijom izvornog narodnog stvaralaštva
Više aktivnosti na tržištu pšenice
Srpska ekonomija
Aktivnije tržište pšenice i pozitivan cenovni trend svih primarnih poljoprivrednih proizvoda obeležili su berzansko trgovanje tokom ove nedelje. Ukupno je prometovano 4.934 tona robe, finansijske vrednosti 195.641.950,00 dinara