Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Da li su elektronske nabavke ispunile očekivanja?

Istraživanja
Srpska ekonomija

Elektronske javne nabavke unapredile su transparentnost postupaka, pokrenut je novi portal na kojem je tokom prošle godine registrovano 1.930 novih naručilaca i 11.800 ponuđača, dok je učešće nabavki u BDP-u dostiglo najviši nivo u poslednjih 20 godina i iznosi 8,93%. To je posebno značajan rezultat imajući u vidu visoki privredni rast u prošloj godini, ali i uslove poslovanja u pandemijskom periodu.

Novi sistem u primeni je od 1. jula 2020. Međutim, uprkos pojedinim dobrim rezultatima do promena nije došlo u drugim važnim segmentima. Prosečan broj ponuda na tenderima i dalje je isti i iznosi samo 2,5, a najniža cena je bila jedini kriterijum za odabir ponuđača u čak 95% postupaka tokom 2021.

- Novi portal javnih nabavki doprineo je da postupci budu ekonomičniji i efikasniji, a ponuđačima je sada dosta lakše da u fazi podnošenja ponude dokažu da li ispunjavaju sve uslove. Stavljen je akcenat na širu primenu socijalnih i ekoloških kriterijuma i poštovanje propisa zaštite životne sredine, što predstavlja značajno unapređenje. Međutim, određeni nedostaci su i dalje prisutni. Na primer, novi zakon i dalje dozvoljava da se kroz dodatna objašnjenja i ispravke, neprihvatljiva ponuda ispravi i učini prihvatljivom, što kod fer ponuđača stvara nepoverenje u javne nabavke i mehanizme zaštite. Isto tako, nije prevaziđena ni situacija u kojoj ponuđač da cenu od 1 dinar, a naručilac ima diskreciono pravo da prihvati takvu ponudu, dok ostali ponuđači nemaju uvid u kasniju realizaciju ugovora – kaže Stanica Antelj, stručni konsultant Udruženja „Ponuđači Srbije“.

Takođe, Zakon ostavlja naručiocu da sam proceni da li će zahtevati od ponuđača da dokaže da je upisan u profesionalni ili drugi registar,a pravna zaštita u postupcima čija je procenjena vrednost manja od milion dinara za dobra i usluge i tri miliona za radove, koji se sprovode u otvorenom postupku, ne postoji.

Analiza dvogodišnje primene elektronskih javnih nabavki ukazuje da naručioci moraju dalje da unapređuju kvalitet istraživanja tržišta koje prethodi raspisivanju poziva, kao i da pažljivije propisuju uslove za učešće. Na to su ukazala i istraživanja NALED-a na primerima nabavki softvera, konsultantskih i arhitektonskih usluga, gde je utvrđeno da su najčešći razlozi za mali broj ponuda bili zahtevni kriterijumi, koji su ograničavali konkurenciju.

Analize u ove tri oblasti izrađene su u okviru projekta „Efektivne javne nabavke u službi ekonomskog rasta“, koji sprovodi NALED, uz podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj (Sida), a u kojima se kao ostali razlozi za mali broj prijava po tenderu navode i nedosledno navođenje predmeta nabavke i nepodudaranje kriterijuma sa tehničkim specifikacijama.

Kroz projekat, ostvarena je saradnja sa Kancelarijom za javne nabavke na izradi mobilne aplikacije ePortala, a do kraja godine biće gotova i platforma za učenje, koja će na jednom mestu obuhvatiti sve neophodne informacije za ponuđače i naručioce. Dodatno, biće razvijen i elektronski upis u Registar ponuđača pri APR-u, koji će se automatski uvezivati sa bazama Poreske uprave, lokalne poreske administracije, MUP-a i Ministarstva pravde. Na ovaj način, ponuđači više neće morati da obilaze četiri različita šaltera, već će na jednom mestu moći da sakupe sve što im je potrebno od dokumentacije za učešće u postupku, a institucijama će moći brže da provere da li privrednici ispunjavaju uslove za učešće na tenderima.

- Ono što nedostaje, a za šta se NALED i udruženje „Ponuđači Srbije“ zalažu jeste uspostavljanje baze kvaliteta izvršenog posla i pruženih usluga, a koja bi mogla da bude napravljena po uzoru na nemački Registar o javnim nabavkama u koji naručioci upisuju negativne ocene kod ponuđača za koje je sud utvrdio da su prekršili zakon. Da je javno objavljivanje nalaza kontrole kvaliteta neophodno i u Srbiji, prema istraživanju NALED-a, smatra 72% naručilaca i 89% ponuđača – dodaje Antelj

Značajan deo aktivnosti na projektu su obuke za naručioce i ponuđače za rad u novom sistemu, kao i za širu primenu kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude, ekoloških i socijalnih kriterijuma, koji bi osigurali kvalitet odabranih dobara, radova ili usluga. Tokom prošle godine, prema izveštaju Kancelarije za javne nabavke, zabeleženo je 650 postupaka u kojima su korišćeni ekološki kriterijumi i 86 gde je prednost dodeljivana socijalnim elementima.

Podaci Kancelarije za javne nabavke pokazuju da je broj zaključenih ugovora u 2020. povećan sa 122.000 na 135.000 da bi u prošloj njihov broj skočio na gotovo 183.000. Takođe, vrednost nabavki u 2021. porasla je za 50% u odnosu na prethodnu godinu, sa 3,2 milijarde na 4,7 milijardi evra, što bi moglo da doprinese razvoju domaće privrede, ukoliko bi se omogućilo većem broju ponuđača da učestvuje na tenderima.

Ostali naslovi

Eurostat: Pad maloprodaje u EU i evrozoni u junu
Srpska ekonomija
U padu prometa prednjače neprehrambeni proizovodi. Smanjen je i promeet na pumpama, kao i promet prehrambenih proizvoda, pića i duvana
Smart Mobility Valencia poslovni susreti za auto industriju
Srpska ekonomija
Asocijacija automobilskog sektora – AVIA iz Španije već drugu godinu za redom organizuje sektorski događaj “Smart Mobility Valencia” 14. septembra, u okviru kojeg su predviđeni i međunarodni poslovni susreti (B2B sastanci)
Vinska vizija Otvoreni Balkan od od 1. do 4. septembra
Srpska ekonomija
"Vinska vizija Otvoreni Balkan", prvi međunarodni sajam vina biće organizovan od strane osnivača inicijative Otvoreni Balkan - Srbije, Severne Makedonije i Albanije, u Beogradu od 1. do 4. septembra na Beogradskom sajmu
Počinju letnji kampovi za mlade
Srpska ekonomija
Letnji kampovi pod nazivom Young Čejndžeri posvećeni su mladima u ruralnim sredinama i omladinskom aktivizmu. Deo su projekta Perspektive za mlade u ruralnim sredinama u Srbiji, koji ima za cilj unapređenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih mogućnosti mladih iz ruralnih sredina
Novi poziv za prodaju akcija EPCG: Umesto 11,81 miliona sada traže 8,67 miliona evra
Srpska ekonomija
Pravo da učestvuju na nadmetanju imaju energetske kompanije instalisanih kapaciteta najmanje hiljadu MW ili sa osnovnim kapitalom najmanje 500 miliona evra ili Investicioni fondovi koji se kotiraju na organizovanom tržištu kapitala, imaju pozitivan finansijski rezultat u poslednje tri godine, kapital od najmanje milijardu evra, i ulaganje u energetski sektor minimalno 100 miliona u zadnjih pet godina
Nastavak programa uređenja puteva u opštini Zemun
Srpska ekonomija
Blizu kilometar novog asfalta dobile su ulice 25. i 46. nova u Ugrinovcima, dok su urađeni Ulica Mihajla Lazarevića i prilaz iz Čkaljine ulice do Lovačkog doma. Reč je o 600 metara kvadratnih platoa, prilaznog puta i parkinga
Žene u Austriji dobijaju 41 odsto nižu penziju mesečno
Srpska ekonomija
Dan jedankih penzija (Equal Pension Day) pokazuje da se razlika u primanjima nastavlja i tokom penzionisanja, zbog čega su i dalje pre svega žene pogođene siromaštvom. Žene dobijaju u proseku 1.239 evra mesečno, što je za oko 864 evra manje nego penzija muškaraca (2.103 evra)
Gde idu istrošene baterije i sijalice iz Srbije?
Srpska ekonomija
Manje od 10% baterija i sijalica na godišnjem nivou bude adekvatno zbrinuto, tako da najveći deo ovog opasnog otpada dospe u prirodu gde oslobađa olovo, kadmijum, živu i druge veoma toksične materijale, objavio je NALED
Specijalistička obuka vojnika na služenju vojnog roka
Srpska ekonomija
Tokom šestonedeljne obuke na poligonima u kasarni i potom u terenskim uslovima van mirnodopske lokacije oni stiču znanja i veštine za upotrebu ličnog i kolektivnog naoružanja i minsko-eksplozivnih sredstava i uvežbavaju taktičke radnje i postupke u napadu i odbrani
Predstavljen projekat EU PRO PLUS programa
Srpska ekonomija
Projekat se odnosi na preduzeća iz prerađivačkog sektora koja u svom poslovanju troše značajnu količinu električne energije, a koja imaju proizvodne hale ili lokaciju na kojoj mogu da instaliraju fotonaponske sisteme. Ugradnjom ovakvih sistema ove kompanije koriste „zelenu energiju” u svom poslovanju, što je i jedan od ciljeva projekta, odnosno ozelenjavanje MSP i uvođenje cirkularne ekonomije