Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Gde idu istrošene baterije i sijalice iz Srbije?

Zaštita životne sredine
Srpska ekonomija

Pregorele sijalice i istrošene baterije u Srbiji najčešće završavaju u kantama za smeće, a potom na deponijama gde kroz zemljište i podzemne vode mogu da završe i u lancu ishrane. Manje od 10% baterija i sijalica na godišnjem nivou bude adekvatno zbrinuto, tako da najveći deo ovog opasnog otpada dospe u prirodu gde oslobađa olovo, kadmijum, živu i druge veoma toksične materijale.

Jedini reciklažni centar za sijalice u Srbiji kompanije Božić i sinovi godišnje preradi do 100 tona odnosno tek 5% količina plasiranih na tržište. S druge strane, pogon za preradu baterija nemamo. Procene su da svaki građanin potroši jedan kilogram baterija godišnje dok je, primera radi, u 2020. na reciklažu u Nemačku,  gde ih jedino šaljemo, otišlo samo 17 tona.

Glavni razlozi ovakvog bilansa su nedostatak razvijene i održive sakupljačke mreže, subvencija, adekvatne zakonske regulative i kvalitetnog inspekcijskog nadzora. Kako bi se to promenilo, NALED i Nemačka razvojna saradnja, su u partnerstvu s kompanijama Božić i sinovi, E-reciklaža i Udruženjem reciklera Srbije pokrenuli projekat „Povećanje stope reciklaže baterija i sijalica”.

– Rešenje za bolje upravljanje baterijama je uvođenje podsticajnih sredstava za uspostavljanje sistema sakupljanja i obezbeđivanje posebnih kontejnera, kao i za izvoz ovog otpada jer bi podizanje pogona za reciklažu u ovom trenutku bilo neisplativo, a za kilogram baterija potrebno je četiri evra da bi se pravilno sakupile i tretirale. Kada je reč o sijalicama, država je uvela podsticaje, ali je neophodno sakupljačku mrežu proširiti na lokalne samouprave i omogućiti uvoz otpadnih sijalica iz regiona kako bismo bolje iskoristili kapacitete postojećeg reciklažnog centra koji može da preradi i do 25 miliona sijalica godišnje – objašnjava Sanela Veljkovski, menadžerka projekta Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ).

Prema njenim rečima, u cirkularnoj ekonomiji svaki otpad je zapravo i resurs za dalju proizvodnju, ali ovaj koncept još nije dovoljno zaživeo kod nas. I baterije i sijalice uspešnije bi se tretirale ukoliko bi postojao razvijeniji sistem sakupljanja za građane u maloprodajnim objektima, obrazovnim i javnim ustanovama. Zato su partneri na projektu pokrenuli pilot akcije i postavili posude za odlaganje na sedam lokacija u institucijama Grada Kragujevca, beogradskoj opštini Stari grad, kao i na 13 fakulteta Univerziteta u Beogradu. Cilj je da se prikaže kako bi model održivog sakupljanja mogao da funkcioniše u praksi, kao i da se poveća stopa reciklaže baterija i sijalica u ovim sredinama za 20%.

Podsetimo, Srbija nije još zatvorila poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene, u sklopu kojeg je urađena procena troškova uređenja reciklažnog sistema. Investicije za usklađivanje s direktivom o baterijama i akumulatorima iznosile bi oko 3,5 miliona evra, dok bi kod direktive o električnom i elektronskom otpadu, u koji spadaju i sijalice, bilo neophodno izdvojiti oko 25 miliona evra. Efekti ovih ulaganja bili bi višeznačni, od očuvanja zdrave životne sredine i zdravlja do jačanja cirkularne ekonomije.

Da država razmišlja o rešenju problema vidi se iz Programa upravljanja otpadom u Srbiji za period 2022-2031 kojim je planirano da se za odvojeno prikupljanje opasnog otpada iz domaćinstava uspostavi 169 reciklažnih dvorišta koja će biti operativna do kraja 2028. U zavisnosti od gustine naseljenosti, planirano je uspostavljanje jednog ili više dvorišta u svakoj opštini, gde će građani donositi otpad koji se ne sme odlagati u kante, uključujući istrošene baterije i sijalice.

Ostali naslovi

Eurostat: Pad maloprodaje u EU i evrozoni u junu
Srpska ekonomija
U padu prometa prednjače neprehrambeni proizovodi. Smanjen je i promeet na pumpama, kao i promet prehrambenih proizvoda, pića i duvana
Da li su elektronske nabavke ispunile očekivanja?
Srpska ekonomija
Analiza dvogodišnje primene elektronskih javnih nabavki ukazuje da naručioci moraju dalje da unapređuju kvalitet istraživanja tržišta koje prethodi raspisivanju poziva. Na to su ukazala i istraživanja NALED-a na primerima nabavki softvera, konsultantskih i arhitektonskih usluga, gde je utvrđeno da su najčešći razlozi za mali broj ponuda bili zahtevni kriterijumi, koji su ograničavali konkurenciju
Smart Mobility Valencia poslovni susreti za auto industriju
Srpska ekonomija
Asocijacija automobilskog sektora – AVIA iz Španije već drugu godinu za redom organizuje sektorski događaj “Smart Mobility Valencia” 14. septembra, u okviru kojeg su predviđeni i međunarodni poslovni susreti (B2B sastanci)
Vinska vizija Otvoreni Balkan od od 1. do 4. septembra
Srpska ekonomija
"Vinska vizija Otvoreni Balkan", prvi međunarodni sajam vina biće organizovan od strane osnivača inicijative Otvoreni Balkan - Srbije, Severne Makedonije i Albanije, u Beogradu od 1. do 4. septembra na Beogradskom sajmu
Počinju letnji kampovi za mlade
Srpska ekonomija
Letnji kampovi pod nazivom Young Čejndžeri posvećeni su mladima u ruralnim sredinama i omladinskom aktivizmu. Deo su projekta Perspektive za mlade u ruralnim sredinama u Srbiji, koji ima za cilj unapređenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih mogućnosti mladih iz ruralnih sredina
Novi poziv za prodaju akcija EPCG: Umesto 11,81 miliona sada traže 8,67 miliona evra
Srpska ekonomija
Pravo da učestvuju na nadmetanju imaju energetske kompanije instalisanih kapaciteta najmanje hiljadu MW ili sa osnovnim kapitalom najmanje 500 miliona evra ili Investicioni fondovi koji se kotiraju na organizovanom tržištu kapitala, imaju pozitivan finansijski rezultat u poslednje tri godine, kapital od najmanje milijardu evra, i ulaganje u energetski sektor minimalno 100 miliona u zadnjih pet godina
Nastavak programa uređenja puteva u opštini Zemun
Srpska ekonomija
Blizu kilometar novog asfalta dobile su ulice 25. i 46. nova u Ugrinovcima, dok su urađeni Ulica Mihajla Lazarevića i prilaz iz Čkaljine ulice do Lovačkog doma. Reč je o 600 metara kvadratnih platoa, prilaznog puta i parkinga
Žene u Austriji dobijaju 41 odsto nižu penziju mesečno
Srpska ekonomija
Dan jedankih penzija (Equal Pension Day) pokazuje da se razlika u primanjima nastavlja i tokom penzionisanja, zbog čega su i dalje pre svega žene pogođene siromaštvom. Žene dobijaju u proseku 1.239 evra mesečno, što je za oko 864 evra manje nego penzija muškaraca (2.103 evra)
Specijalistička obuka vojnika na služenju vojnog roka
Srpska ekonomija
Tokom šestonedeljne obuke na poligonima u kasarni i potom u terenskim uslovima van mirnodopske lokacije oni stiču znanja i veštine za upotrebu ličnog i kolektivnog naoružanja i minsko-eksplozivnih sredstava i uvežbavaju taktičke radnje i postupke u napadu i odbrani
Predstavljen projekat EU PRO PLUS programa
Srpska ekonomija
Projekat se odnosi na preduzeća iz prerađivačkog sektora koja u svom poslovanju troše značajnu količinu električne energije, a koja imaju proizvodne hale ili lokaciju na kojoj mogu da instaliraju fotonaponske sisteme. Ugradnjom ovakvih sistema ove kompanije koriste „zelenu energiju” u svom poslovanju, što je i jedan od ciljeva projekta, odnosno ozelenjavanje MSP i uvođenje cirkularne ekonomije