Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Poresko opterećenje minimalca moguće smanjiti i za trećinu

Beograd
Srpska ekonomija

Poresko opterećenje minimalne neto plate u Srbiji iznosi 57%, što znači da na svakih 100 dinara poslodavac mora da izdvoji još 57 dinara za obaveze na ime poreza i doprinosa. U prošloj godini taj izdatak je iznosio 18.200 dinara na „minimalac“ od 32.000 dinara. Da bi se postiglo veće rasterećenje, potrebne su i značajnije promene modela oporezivanja. Primera radi, povećanje neoporezivog dela plate na nivo minimalca smanjilo bi obaveze na 15.900 dinara, dok bi ukidanje doprinosa za zdravstvo umanjilo trošak na 12.700 dinara, odnosno za više od 30% u odnosu na sadašnji iznos.

To je pokazala analiza „Sistem oporezivanja rada i mogući pravci reforme“, koju će NALED uskoro predstaviti, zajedno sa pregledom opcija kako poresko opterećenje plata smanjiti u korist radnika i poslodavaca. U ovogodišnjem istraživanju stavova privrede o sivoj ekonomiji, najviše privrednika (49%) navelo je visoke poreze i doprinose kao najveći problem s kojim se suočavaju. Više od tri četvrtine vidi ih kao ključni uzrok neformalnog poslovanja.

- Sistem oporezivanja rada je veoma kompleksan i zato bi se trebalo najpre fokusirati na poresko rasterećenje najnižih plata koje su u Srbiji visoko oporezovane u odnosu na druge zemlje, jer je jedna od karakteristika našeg sistema nizak nivo progresivnosti oporezivanja. Time bi se otvorio prostor za povećanje plata i smanjenje rada na crno. Najnižu zaradu prema postojećim procenama dobija između 350.000 i 400.000 ljudi, odnosno svaki peti zaposleni – kaže direktor za konkurentnost i investicije u NALED-u Dušan Vasiljević.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna neto plata u našoj zemlji za avgust je iznosila nešto više od 75.000 dinara, dok je medijalna neto plata vredela 57.911 dinara, što znači da je 50% zaposlenih ostvarilo niža primanja od tog iznosa.

Prema Vasiljevićevim rečima, postoji više načina na koje se može značajnije uticati na poresko rasterećenje rada, od povećanja neoporezivog dela zarade, preko promene stope poreza na zarade koja je poslednjih deceniju i po smanjena sa 14% na 10% do umanjenja osnovice za obračun pojedinačnih ili svih doprinosa (za PIO, zdravstvo i nezaposlenost). Takođe, treba razmotriti i mogućnost da se opterećenje rada ne posmatra samo na nivou zaposlenog, već da se u obzir uzmu i izdržavani članovi porodice. Naime, upravo na tom nivou analize je najvidljiviji visok nivo fiskalnog opterećenja zarada u Srbiji u odnosu na uporedive zemlje u regionu, na šta je ukazivao i Fiskalni savet.

- Predlog NALED-a je da se razmišlja u pravcu ukidanja doprinosa za zdravstvo i prelazak na finansiranje iz budžeta odnosno opštih poreza, čime bi svi građani imali zdravstveno osiguranje. U analizi ćemo dati nekoliko mogućih varijanti za realizaciju ove ideje, sa kalkulacijom kako nadomestiti gubitak prihoda po osnovu ovog doprinosa – navodi Vasiljević.

Sistem oporezivanja rada u Srbiji postavljen je tako da, formalno posmatrano, deo obaveza snosi radnik, a deo poslodavac, ali u praksi sve obaveze isplaćuje poslodavac. Dok obaveze za doprinose radnik i poslodavac dele, porez na zaradu je, barem na papiru, obaveza radnika.

Analiza NALED-a pokazuje da je od 2014. do 2021. neoporezivi deo zarade značajno povećan (najviše 2018. i prošle godine). S druge strane, zbirna stopa poreza i doprinosa na teret zaposlenog praktično se nije menjala i iznosi 29,9%, s obzirom na to da je u tom periodu doprinos za PIO povećan za jedan procentni poen dok je zdravstveni doprinos smanjen za isto toliko. Do rasterećenja je došlo u delu obaveza na teret poslodavca, pre svega zahvaljujući ukidanju doprinosa za nezaposlenost (0,75%) od 2019. i smanjenju doprinosa za PIO za 0,5 procentnih poena od 2020. Ukupno rasterećenje u ovom periodu iznosilo je svega 1,25 procentnih poena.

Ostali naslovi

Dobre osnove za jačanje ekonomskog partnerstva sa SAD
Srpska ekonomija
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Vlade Ane Brnabić razgovarali su sa privrednom delegacijom Vlade SAD o daljem jačanju i razvoju bilateralne ekonomske saradnje, novim strateškim partnerstvima, kao i o potencijalima za investicije u oblastima energetike, ICT i zelenih tehnologija
Sport tech- šansa za mlade preduzetnike
Srpska ekonomija
„Digitalizacija je sve više prisutna u oblasti sporta i važno je da povežemo privredu, sport i mlade ljude koji su najveći korisnici ali i kreatori inovativnih rešenja u oblasti sport tech-a i na taj način jačamo startap ekosisteme“,  rekao je Mladen Đorić iz Privredne komore Srbije na panelu „ Sport- Dve strane medalje“ u okviru prvog Međunarodnog samita  "Otvoreni svet"
Gašić zvanično stupio na dužnost ministra unutrašnjih poslova
Srpska ekonomija
Ministarstvo unutrašnjih poslova Vlade Republike Srbije saopštilo je da je ministar unutrašnjih poslova Bratislav Gašić tokom svečane primopredaje preuzeo dužnost od dosadašnjeg ministra Aleksandra Vulina
Ambrozija ove godine tretirana na 2.665,6 hektara
Srpska ekonomija
U sklopu aktivnosti na suzbijanju ambrozije, Sekretarijat za zdravstvo saopštio je da je u 2022. godini obavio monitoring na površini od četiri hiljade hektara u Beogradu, čime je utvrđeno moguće prisustvo ambrozije na 2.969 hektara. Suzbijanje hemijskim sredstvima obavljeno je na površini od 399,1 hektar, a suzbijanje košenjem na površini od 2.266,5 hektara
Reproduktivno zdravlje osnova budućnosti svake porodice
Srpska ekonomija
Ministarka za brigu o porodici i demografiju u Vladi Republike Srbije Darija Kisić ukazala je danas na konferenciji o reproduktivnom zdravlju „Zdravlje žena Srbije” na to da je reproduktivno zdravlje osnova na kojoj se zasniva budućnost svake porodice
Na Sajmu knjiga više od 163 hiljade posetilaca
Srpska ekonomija
Na 65. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga, koji je održan od 23. do 30. oktobra, nastupilo je 416 direktnih izlagača (izlagači i suizlagači), od kojih je 325 domaćih direktnih izlagača i 91 inostrani direktni izlagač, saopšteno je iz Beogradskog sajma
Vojska Srbije u potpunosti izvršava sve dodeljene misije i zadatke
Srpska ekonomija
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar odbrane Miloš Vučević posetio je danas, prvi put po stupanju na novu dužnost, Generalštab Vojske Srbije, gde ga je, ispred počasnog stroja Garde, dočekao načelnik Generalštaba general Milan Mojsilović sa članovima Kolegijuma
Svetski dan štednje – dinarska štednja i dalje isplativija od devizne
Srpska ekonomija
Ukupna (dinarska i devizna) štednja u bankama koje posluju u Republici Srbiji dostigla je krajem septembra iznos od 14,3 milijarde evra. U poslednjih deset godina dinarska štednja je povećana gotovo pet puta i krajem septembra 2022. godine dostigla je 88,2 milijarde dinara (rast od 70,0 milijardi dinara)
Počeo dijalog o klimatskim promenama u susret samitu COP27
Srpska ekonomija
Ministarka zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Irena Vujović otvorila je danas konferenciju „Dijalog o klimatskim promenama – Klimatski pametna partnerstva u Dekadi akcije”, u sklopu koje se na nacionalnom nivou razgovaralo o važnim pitanjima iz ove oblasti
Održavanje ekonomske stabilnosti i nastavak reformi prioriteti
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je danas sa delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio Jan Kes Martejn, o tekućim makroekonomskim kretanjima u Srbiji i svetu, prioritetima za naredni period u različitim sektorima, kao i o budućem stendbaj aranžmanu sa tom finansijskom institucijom