Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Očekivana smanjenja kamatnih stopa i neznatne promene u stanju globalne trgovine

Istraživanje
Srpska ekonomija

Evropska centralna banka početkom juna je, donekle očekivano, smanjila kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, a većina centralnih banaka u ovom trenutku predviđa da će se inflacija u njihovim zemljama vratiti u granice cilja u drugoj polovini ove ili prvoj polovini naredne godine. Uprkos tome, analitičari Erste Grupe podsećaju da su podaci o inflaciji u evrozoni u prvih nekoliko meseci ove godine bili relativno nepovoljni – zbog toga su smanjena očekivanja u pogledu sniženja kamatnih stopa za oko 100 baznih poena, a na tržištu obveznica nastavili su se usponi i padovi.

Očekivana smanjenja kamatnih stopa, kretanje inflacije i dalje neizvesno

Iako su u proteklom periodu kretanja stope inflacije bila nestabilna, ona je zabeležila drastičan pad nakon dostignutog vrhunca 2022. godine. Postizanje stope inflacije od 2 odsto predstavlja važan cilj Evropske centralne banke, ali usled promenljive situacije, teško je odrediti tačan trenutak kada će doći do daljeg smanjenja kamatnih stopa. Međutim, analitičari Erste Grupe smatraju da će inflatorni pritisak popustiti u evrozoni, s obzirom na to da je ECB smanjila kamatne stope 6. juna, na šta su ukazivali objavljeni podaci o inflaciji za april, koji su, nakon dugo vremena, pokazali pad pritiska na cene usluga. Stope inflacije za usluge, međutim, još uvek nisu na željenom nivou. Sami podaci o inflaciji trenutno nisu dovoljni da bi se pretpostavilo da će taj pritisak na cene nastaviti da popušta, što čini kretanje inflacije veoma neizvesnim.

Sa druge strane, usporavanje rasta zarada podstiče očekivanja da će inflacija u budućnosti zaista popustiti. Promena pravca koja se već može videti još uvek je relativno nova, ali analitičari Erste Grupe tvrde da najnoviji podaci o povećanju zarada potvrđuju očekivanja ECB, kao i da su usklađeni sa postizanjem ciljane inflacije od 2 odsto na srednji rok. ECB posmatra dugačak niz pokazatelja, od kojih je najvažniji „naknada po zaposlenom“, a ovaj pokazatelj pokazuje da rast zarada usporava, kao i da bi mogao biti niži i od aktuelne prognoze ECB.

Savet guvernera ECB očekuje da će stopa inflacije fluktuirati u narednim mesecima i da će pasti tek kasnije tokom godine. Za sada, nepostojanje daljeg pada stope inflacije ili čak manji rast ne bi bili prepreka daljem smanjenju kamatnih stopa. Umesto toga, presudno će biti kretanje pojedinih ključnih pokazatelja, kao što je rast zarada i aktuelni pritisak na cene. U slučaju pritiska, fokus će biti na promenama cena na mesečnom nivou, a naročito na tome da li dodatno popuštaju cene usluga. Budući da ekonomija u evrozoni već nekoliko meseci pokazuje znake oporavka, ECB predviđa jači ekonomski rast tokom godine.

Nakon junskog smanjenja kamatnih stopa, analitičari Erste Grupe očekuju još tri talasa smanjenja do kraja godine, i to za po 25 baznih poena. Kamatne stope bi stoga trebalo da zabeleže relativno brz pad sa trenutnog restriktivnog nivoa. U prvoj polovini 2025. godine, očekuje se da ciljana inflacija još uvek neće biti u potpunosti postignuta, ali da bi ekonomija trebalo da zabeleži dobre rezultate.

Stanje globalne trgovine

Proteklih godina, po pitanju trgovine uslugama, zabeležene su tek neznatne promene u globalnim udelima velikih ekonomskih blokova – SAD, EU i Kine. Udeo SAD se smanjio, dok su Kina i EU uspele da neznatno povećaju svoje udele.

Analitičari Erste Grupe smatraju da nema znakova usporavanja globalne trgovine – ukupan izvoz zabeležio je neznatan pad u 2023. u odnosu na 2022. godinu. Međutim, iako je 2022. godina obeležena naglim porastom globalne trgovine, bilo je izvesno da visok nivo neće potrajati (iako je i dalje znatno iznad nivoa iz 2019. godine).

Kada se posmatraju države članice EU, primećuje se smanjenje tržišnog udela Nemačke, dok su Italija, Španija i Austrija uspele da očuvaju svoje udele u globalnoj trgovini. Ukoliko se izostave fosilna goriva, uvoz EU najviše se od 2019. godine povećao u četiri grupe proizvoda – električnim uređajima, vozilima, farmaceutskim proizvodima i mašinama.

Pored toga što je rast uvoza električnih uređaja, preciznije poluprovodnika izvan EU bio sporiji, on se ipak udvostručio, što je značajno povećalo zavisnost EU od Kine. Ipak, globalni udeo EU u izvozu električnih automobila još uvek je dvaput veći od udela Kine – samo izvoz putničkih automobila s električnim pogonom Nemačke veći je od izvoza Kine. U pogledu farmaceutskih proizvoda, izvoz iz zemalja EU se sveukupno dobro razvija od 2019. godine. Holandija, Belgija i Nemačka beleže najviše stope rasta, dok je udeo uvoza iz zemalja koje nisu u Evropskoj uniji opao sa 38 odsto na 34 odsto. Sa izuzetkom „mašina za obradu podataka“, zemlje EU su uspele da povećaju svoj udeo uvoza u kategorijama nuklearnih reaktora, kotlova, mašina i uređaja, što se može videti kao znak dobre konkurentnosti.

Pandemija koronavirusa, kao i rat u Ukrajini, pokazali su rizike zavisnosti od autokratskih režima i dugih lanaca snabdevanja. Ono što se nameće kao zaključak jeste da EU, sa uspešnim sektorom spoljne trgovine, treba da teži širenju snabdevanja između dobavljača unutar i izvan EU, kao i to da je široka diversifikacija ipak ključna za buduću otpornost trgovine.

Ostali naslovi

Renovirana kuća šestočlanoj porodici Šarović-Stojković u Vlasotincu
Srpska ekonomija
Siniša Šarović i Dragana Stojković, sa svoje četvoro maloletne dece, će predstojeće zime imati znatno bolje i bezbednije uslove za pristojan život nego ranijih godina jer im je, zahvaljujući donaciji Fondacije Ana i Vlade Divac, porodična kuća nedavno renovirana
Vasilije Micić gost Centra za fiziologiju napora i sports medicinu
Srpska ekonomija
Gost Centra za fiziologiju napora i sportsku medicinu našeg fakulteta FMN u Kragujevcu bio je proslavljeni srpski košarkaš i osvajač bronzane medalje na nedavno završenim Letnjim olimpijskim igrama u Parizu, Vasilije Micić. Centar je ustanovljen na inicijativu dekana dr Vladimira jakovljevića, aktuelnog specijalnog savetnika u Ministartvu prosvete
Akademik Ruske akademije nauka Aleksandar Leonidovič Gincburg počasni doktor Univerziteta u Kragujevcu
Srpska ekonomija
Na Univerzitetu u Kragujevcu, 25. septembra 2024. godine sa početkom u 12.00 časova, v.d. rektora Univerziteta u Kragujevcu prof. dr Vladimir Ranković promovisaće akademika Ruske akademije nauka Aleksandra Leonidoviča Gincburga u počasnog doktora Univerziteta u Kragujevcu
Obeleženo 100 godina Vazduhoplovne akademije
Srpska ekonomija
Svečanom akademijom održanom sinoć u Jugoslovenskom dramskom pozorištu Vazduhoplovna akademija je proslavila prvih 100 godina školovanja srpskog civilnog i vojnog vazduhoplovnog kadra. Tom prilikom izvedena je predstava „Život je let – vek sna o letenju“ u režiji Gorčina Stojanovića i dodeljene su jubilarne plakete i jubilarne značke Vazduhoplovne akademije
Beč uskoro dobija najduži pešački i biciklistički most u gradu
Srpska ekonomija
Grad Beč planira izgradnju pešačkog i biciklističkog mosta dugog 700 metara, koji će povezivati različite delove grada i važne tačke u opštini Donauštat. Iako u ovom kraju već postoji dobra veza tramvajskom linijom 26, situacija za pešake i bicikliste nije najpovoljnija
Otvorene dve nove saobraćajnice u Beogradu na vodi
Srpska ekonomija
Ulica ideja ispod mosta Gazela u dužini od 600 metara i deo novoizgrađene Ulice Luke Ćelovića Trebinjca od Ložionice do Ulice ideja u Beogradu na vodi zvanično su pušteni u saobraćaj
Rade Radivojević: Rimus je i ove godine bio visoko kvalitetan
Srpska ekonomija
U organizaciji Udruženja kompozitora Srbije, održan je festival pod nazivom RIMUS – Revija instrumentalne muzike Srbije. Festival je otvorio predsednik Udruženja kompozitor Rade Radivojević
 Dodeljene nagrade pobednicima konkursa Ekoopština
Srpska ekonomija
Ambasada Francuske u Srbiji i njeni partneri: Institut Veolia, Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Stadtische, HUOT, Fonroche lightning – BBA International, NALED, SKGO i Delegacija Evropske Unije, su zajedno dodelili nagrade pobednicima konkursa „Ekoopština” u ambasadi Francuske u Beogradu
 Nova proizvodna linija za THOMY proizvode u fabrici u Surčinu
Srpska ekonomija
Kompanija Nestlé Srbija svečano je obeležila početak rada nove proizvodne linije za THOMY proizvode u svojoj fabrici u Surčinu. Potpuno automatizovanu liniju za punjenje dojpak kesica, pakovanje kutija i paletiziranje, dva i po puta većeg kapaciteta naspram trenutne, svečano je otvorio kapiten košarkaške reprezentacije Srbije i THOMY ambasador Bogdan Bogdanović
Bečka nedelja mode u znaku održivosti i inkluzije
Srpska ekonomija
U modnom šatoru u Bečkoj muzejskoj četvrti ove nedelje otvorena je 16. Bečka nedelja mode na kojoj će biti prikazano ukupno 26 revija austrijskih i međunarodnih modnih kreatora. Među učesnicima su bečki brendovi kao što su „Ferrari Zöchling“ i „Pitour“, ali i međunarodni kreatori poput dizajnerke Jane Gavalcove iz Slovačke ili tajlandskog brenda „Gingdid Design“