Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbiji nedostaje 200 miliona stabala

Beograd
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Prema zvaničnim podacima, u Srbiji je 29% teritorije pokriveno šumama, a za očuvanje zdravlja ljudi, biodiverziteta i ublažavanje klimatskih promena, potrebno je dostići minimum pošumljenosti od 41%. Drugim rečima, u našoj zemlji nedostaje 10,000 kvadratnih kilometara šuma ili 200 miliona stabala, poručuju NALED i Zeleni razvojni centar povodom obeležavanja Svetskog dana šuma. 

Ove dve organizacije danas su potpisale i Memorandum o saradnji, sa ciljem povezivanja civilnog i privrednog sektora i širenja vizije održive i odgovorne zajednice, a u fokusu zajedničkog rada biće sprovođenje specifičnih akcija kao što su „Posadi svoj hlad“ i "Let's do it! Serbia – Svetski dan čišćenja" koja obuhvata uklanjanje divljih deponija i širenje svesti o pravilnom upravljanju otpadom.

- Danas je za nas posebna svečanost - obeležavamo prvih pet godina akcije "Posadi svoj hlad" u kojoj smo posadili oko 120 hiljada malih sadnica u više od 100 gradova Srbije i više od 800 komada odraslog drveća u parkovima naših gradova. Citirajući čuvenog pesnika Tagoru, koji je rekao da "onaj koji sadi drvo u čijem hladu neće sedeti, razume smisao života", pozivamo sve da nam se pridruže i pomognu da pošumimo gradove i sela Srbije, kako bismo učinili život boljim za sve – poručio je Predrag Ratić, tim lider akcije „Posadi svoj hlad“ i zahvalio dugogodišnjim partnerima kao što su Američka ambasada, GIZ, Evropska unija i NALED. 

Početak saradnje obeležen je simbolično sadnjom tri jasena, lipe i platana na Novom Beogradu, a svako drvo nosi svoju poruku.  Jasen je drvo sreće i zdravlja, a u mnogim mitologijama poznato kao drvo večnog života. Lipa je simbol večnosti, dok je platan oličenje grada, naročitno rasprostranjen u Evropi i omiljeno gnezdilište ptica.

Direktor za održivi razvoj u NALED-u Slobodan Krstović istakao je da se NALED zalaže za saradnju sa svim zainteresovanim predstavnicima civilnog, privatnog i javnog sektora kako bi zajedno radili na razvoju cirkularne ekonomije i podsticali inovativne pristupe u zaštiti i obnovi šumskih ekosistema, koji direktno utiču na očuvanje vode, vazduha i zemljišta. 

- Cilj Evropske unije jeste da do 2030. prepolovi emisije gasova sa efektom staklene bašte i da do 2050. zasadi 3 milijardi sadnica drveća kako bi postala klimatski neutralna. To je primer koji treba da sledimo i ne samo da bismo se pridružili porodici evropskih zemalja, već prvenstveno kako bismo očuvali zdravlje naših ljudi i naročito dece, zaustavili UV zračenje i štetne PM čestice. Nemamo drugu planetu i vreme je da krenemo da brinemo o njoj – naglasio je Krstović.

Drveće ima važnu ulogu u gradovima, pored toga što spušta visoke temperature tokom leta i preterano hlađenje zimi, ublažava efekte olujnih vetrova i time smanjuje naše račune za struju. Jedno drvo uzima ugljen dioksid i daje kiseonik koji je potreban za jednog čoveka godišnje, a procene kažu da svako četvrto dete danas ima probleme sa astmom, što je izazvano nedostatkom zelenila.

U Evropi najviše šuma ima Švedska, 28 miliona hektara, a slede Finska, sa 22 miliona i Španija sa 18 miliona hektara. Najveći procenat od zemalja u regionu imaju Crna Gora i Slovenija, gde su po dve trećine teritorije pokrivene zelenilom, što ih svrstava među najpošumljenije države u Evropi.

Ostali naslovi

Istaknuti hirurg i urolog Dejvid Krenston posetio UKC Kragujevac i FMN
Srpska ekonomija
U poseti UKC Kragujevac i Fakultetu medicinskih nauka je boravio istaknuti hirurg i urolog sa Univerziteta Oksford Dejvid Krenston
Trideseta solarna elektrana sa udelom građana u Beču
Srpska ekonomija
Bečko energetsko preduzeće „Wien Energie“ pušta u rad 30. solarnu elektranu sa udelom građana i počinje sa prodajom akcijskih paketa. U ovoj prvoj fazi samo korisnici usluga gradskog saobraćajnog preduzeća „Wiener Linien“ imaju mogućnost da kupe pakete
Vrapci su se vratili u Beograd i nastanili u Savskom parku 
Srpska ekonomija
U Savskom parku nedavno je postavljena trodelna skulptura Vratimo vrapce u Beograd, inspirisana pticom koja je nezvanični simbol Beograda. Autori Andrija Matić i Nikola Knežević na ovaj način nastoje da skrenu pažnju na činjenicu da se cvrkut ovih ptičica sve ređe čuje u našim parkovima i na ulicama
Otvoren konkurs za StarTech grantove i Program ubrzanog razvoja
Srpska ekonomija
Inovatori u Srbiji po četvrti put imaju priliku da se prijave na StarTech program i dobiju do 50.000 dolara bespovratne pomoći. Osim toga, ove godine uveden je i konkurs za Program ubrzanog razvoja koji obuhvata obuke i mentorstvo, kao i podršku u izradi i plasiranju materijala koji naše inovatore treba da predstave u najboljem svetlu potencijalnim investitorima, a njihove proizvode stranim tržištima
O turizmu koji ne uništava ono od čega živi
Srpska ekonomija
Kroz ilustracije, primere i konkretne podatke, izložba u bečkom Arhitektonskom centru prikazuje međusobnu povezanost turizma i ekonomske ekspanzije, rastuće emisije CO2 ili iseljavanje lokalnog stanovništva usled preteranih troškova stanovanja i života, naročito od kada se turistički smeštaji sve više koriste kao investicione mogućnosti
Kamp Zlatibor otvoren za posetioce
Srpska ekonomija
Svim ljubiteljima kampovanja svoja vrata širom je otvorio Kamp „Zlatibor”. Smešten u prijatnom okruženju, nadomak centra Zlatibora, a dovoljno izdvojen od gužve, gostima pruža priliku za uživanje u planinskim pejzažima i odmoru u hladu borova
Park kod Bristola nakon obnove dobija oko 200 stabala
Srpska ekonomija
Nakon godina propadanja, Svetonikolski park kod hotela Bristol uskoro će biti u potpunosti obnovljen i dodatno pošumljen, a sugrađani i gosti Beograda moći će da uživaju u prijatnoj hladovini oko 200 stabala i u atraktivnom pejzažnom uređenju
Turneja Bijelog Dugmeta kreće iz Doma mladih u Sarajevu
Srpska ekonomija
Kako smo eksluzivno saznali od Adisa Gojaka menadžera Gorana Bregovića i inspiratora turneje “50 godina Bijelog Dugmeta” turneja napopularnijeg sastava bivše Jugoslavije krenuće iz Sarajeva, iz “Doma mladih”, 11. maja. Bend je svoj prvi veći nastup imao baš na tom mestu
Prvo postrojenje za proizvodnju vodonika u Beču pušteno u rad
Srpska ekonomija
U bečkoj opštini Zimering pušteno je u rad prvo postrojenje za proizvodnju zelenog vodonika u Beču. To je važan korak ka klimatskoj neutralnosti grada koju bi trebalo ostvariti do 2040. godine. Ovo postrojenje vredno deset miliona evra trebalo bi se koristiti u oblastima industrije, energetike i mobilnosti
Beograd tradicionalno obeležava svoje dane od 15. do 19. aprila
Srpska ekonomija
Tačno pre 1.146 godina, 16. aprila 878. godine, prvi put je u pisanim dokumentima pomenuto ime Beograd, a pre 157 godina, 19. aprila 1867. godine, izvršena je simbolična predaja ključeva turskih vlasti knezu Mihailu i Beograd od tada ponovo postaje srpski grad