Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

O turizmu koji ne uništava ono od čega živi

Beč
Foto: Karlova crkva (c) Doris Hemrich
Srpska ekonomija

Sve više ljudi putuje češće, dalje i kraće. Kakve posledice naše želje imaju na okolinu, društvenu strukturu i klimatske promene? I kako možemo zamisliti turizam koji ne uništava ono od čega živi?

Decenijama se turizam kontinuirano razvija i postao je integralni deo našeg načina života. Doneo je stvaranje vrednosti, prosperitet i otvorenost prema svetu čak i u najudaljenije krajeve, sprečavajući tako migraciju. To je svetla strana turizma. Na tamnoj strani su negativni efekti poput velikog broja ljudi, grubih ekoloških intervencija i rastućih cena zemljišta.

Turistički centri trpe zbog navale posetilaca, dok su druga mesta zapostavljena. Lokalne zajednice su podeljene, s jedne strane, imaju koristi od turizma, ali s druge strane sve više primećuju nepoželjne sporedne efekte. I kada se uzme u obzir da turizam više od drugih ekonomskih sektora zavisi od klime, iznenađujuće je da su klimatske promene upravo ovde često još uvek na marginama. Kroz ilustracije, primere i konkretne podatke, izložba u bečkom Arhitektonskom centru prikazuje međusobnu povezanost turizma i ekonomske ekspanzije, rastuće emisije CO2 ili iseljavanje lokalnog stanovništva usled preteranih troškova stanovanja i života, naročito od kada se turistički smeštaji sve više koriste kao investicione mogućnosti.

Kako možemo preispitati turizam u vreme klimatske krize, ratova, pretnji novim pandemijama, nedostatka stručne radne snage i aktuelne energetske krize i usmeriti ga ka održivijim pravcima? Koju ulogu igra prostorno planiranje i arhitektura? Izložba rasvetljava ključne aspekte turizma poput mobilnosti, gradskog turizma, interakcije sa poljoprivredom, klimatskih promena, privatizacije prirodnih lepota do promene tipologije smeštaja i istražuje da li i kako se planira razvoj turizma. Pre svega, izložba istražuje potencijal za transformaciju. Mnogi putnici ne vole da se smatraju delom fenomena masovnog turizma, a sumnje u klimatsku održivost našeg ponašanja prilikom putovanja postaju sve glasnije.

U poslednje vreme nastalo je mnogo inicijativa koje promovišu drugačiji odnos prema prirodi, lokalnom stanovništvu, klimi, gradovima i selima ili mobilnosti. Lokalni i međunarodni primeri predstavljaju inovativne pristupe rešavanju problema. Jedan od primera je udruženje iz Severnog Tirola koje u cilju očuvanja planinskih pašnjaka nudi kurseve na kojima se mogu učiti osnovni elementi poljoprivrednog rada u planinskim predelima, kao što je ručno košenje planinskih pašnjaka, pravljenje starinskih plotova i sl. Mnogi uspešni primeri inspirišu na način odmora koji više ne sledi isključivo paradigmu potrošnje i rasta. Postavlja se glavno pitanje: Kako možemo zamisliti turizam koji više ne uništava ono od čega živi?

Izložba se može videti do 9. septembra 2024. godine.

Ostali naslovi

Izložba Terazije, osvrt i sećanja – beogradsko nasleđe
Srpska ekonomija
Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda već tradicionalno, u okviru programa „Dani Beograda”, realizuje izložbe na kojima predstavlja beogradsko nasleđe. Ove godine bavi se i poznatim činjenicama, ali i manje poznatim podacima koje predstavlja izložbom „Terazije, osvrt i sećanja – beogradsko nasleđe”
U Novom Pazaru 750 domaćinstava dobija kante za odvojeno prikupljanje reciklažnog otpada
Srpska ekonomija
Novi Pazar je dobio 1.500 kanti za razvrstavanje reciklabilnog otpada, kao donaciju Evropske unije, a opštinama će u uspostavljanju primarne selekcije pomoći NALED sa ciljem da se procenat prikupljanja unapredi za 20% na lokalu. Inicijativa je deo projekta ,,BEST Saradnja u upravljanju otpadom – Do održive životne sredine“
Istaknuti hirurg i urolog Dejvid Krenston posetio UKC Kragujevac i FMN
Srpska ekonomija
U poseti UKC Kragujevac i Fakultetu medicinskih nauka je boravio istaknuti hirurg i urolog sa Univerziteta Oksford Dejvid Krenston
Trideseta solarna elektrana sa udelom građana u Beču
Srpska ekonomija
Bečko energetsko preduzeće „Wien Energie“ pušta u rad 30. solarnu elektranu sa udelom građana i počinje sa prodajom akcijskih paketa. U ovoj prvoj fazi samo korisnici usluga gradskog saobraćajnog preduzeća „Wiener Linien“ imaju mogućnost da kupe pakete
Vrapci su se vratili u Beograd i nastanili u Savskom parku 
Srpska ekonomija
U Savskom parku nedavno je postavljena trodelna skulptura Vratimo vrapce u Beograd, inspirisana pticom koja je nezvanični simbol Beograda. Autori Andrija Matić i Nikola Knežević na ovaj način nastoje da skrenu pažnju na činjenicu da se cvrkut ovih ptičica sve ređe čuje u našim parkovima i na ulicama
Otvoren konkurs za StarTech grantove i Program ubrzanog razvoja
Srpska ekonomija
Inovatori u Srbiji po četvrti put imaju priliku da se prijave na StarTech program i dobiju do 50.000 dolara bespovratne pomoći. Osim toga, ove godine uveden je i konkurs za Program ubrzanog razvoja koji obuhvata obuke i mentorstvo, kao i podršku u izradi i plasiranju materijala koji naše inovatore treba da predstave u najboljem svetlu potencijalnim investitorima, a njihove proizvode stranim tržištima
Kamp Zlatibor otvoren za posetioce
Srpska ekonomija
Svim ljubiteljima kampovanja svoja vrata širom je otvorio Kamp „Zlatibor”. Smešten u prijatnom okruženju, nadomak centra Zlatibora, a dovoljno izdvojen od gužve, gostima pruža priliku za uživanje u planinskim pejzažima i odmoru u hladu borova
Park kod Bristola nakon obnove dobija oko 200 stabala
Srpska ekonomija
Nakon godina propadanja, Svetonikolski park kod hotela Bristol uskoro će biti u potpunosti obnovljen i dodatno pošumljen, a sugrađani i gosti Beograda moći će da uživaju u prijatnoj hladovini oko 200 stabala i u atraktivnom pejzažnom uređenju
Turneja Bijelog Dugmeta kreće iz Doma mladih u Sarajevu
Srpska ekonomija
Kako smo eksluzivno saznali od Adisa Gojaka menadžera Gorana Bregovića i inspiratora turneje “50 godina Bijelog Dugmeta” turneja napopularnijeg sastava bivše Jugoslavije krenuće iz Sarajeva, iz “Doma mladih”, 11. maja. Bend je svoj prvi veći nastup imao baš na tom mestu
Prvo postrojenje za proizvodnju vodonika u Beču pušteno u rad
Srpska ekonomija
U bečkoj opštini Zimering pušteno je u rad prvo postrojenje za proizvodnju zelenog vodonika u Beču. To je važan korak ka klimatskoj neutralnosti grada koju bi trebalo ostvariti do 2040. godine. Ovo postrojenje vredno deset miliona evra trebalo bi se koristiti u oblastima industrije, energetike i mobilnosti