Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Srbija opredeljena da sprovede svaki sistem za zaštitu dece

Beograd
Sajt Vlade Srbije
Srpska ekonomija

Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić poručila je danas, na otvaranju Šeste međunarodne stručne konferencije o bezbednosti dece "Bezbednost i odgovornost 2021", da je Srbija opredeljena da uradi sve i sprovede svaki sistem koji će poboljšati zaštitu i bezbednost dece.

Brnabić je na skupu, u organizaciji Fondacije "Tijana Jurić" i Centra za nestalu i zlostavljanu decu, navela da već drugi put učestvuje na godišnjoj konferenciji pomenute fondacije i da joj je svaki put jednako teško kada razmišlja o tome sa kakvim se problemima i opasnostima deca suočavaju na dnevnom nivou.

Ona je, kada je reč o inicijativi Fondacije "Tijana Jurić" za uvođenje sistema Amber alert, istakla da je pre dva dana održan sastanak predstavnika MUP-a i Poverenika za informacije od javnog značaja, kako bi se otklonile i poslednje prepreke za uvođenje tog sistema, odnosno kako bi uskladilo zakonodavstvo.

Deca su najranjivija društvena grupa, a naša dužnost i obaveza jeste da ih zaštitimo, naglasila je premijerka.

Kada se priča o prioritetima Vlade Srbije, kako je ukazala, nikada se ne kaže da je jedan od prioriteta da se zaštite deca, već zdravstvo, kultura, reforme vladavine prava, zelena agenda, a to je zato što zaštita dece nije prioritet, već fundamentalna obaveza svih.

Prema njenim rečima, bezbednost dece je osnovna obaveza svake vlade i čitavog društva, ali i svakog pojedinca, zato što ne postoji ništa važnije od toga da deca budu bezbedna, sigurna i da ne osećaju strah.

Brnabić je podvukla da svi pojedinci moraju da rade na tome i da nikada ne sme da se okrene glava kada se vidi ili nasluti bilo kakvo zlostavljanje i ugrožavanje dece, pri čemu na bezbednosti dece mora da se radi jedinstveno.

Srbija je posebno želela da se posveti zaštiti dece u sferi digitalnog, odnosno na internetu i društvenim mrežama, navela je ona i podsetila na to da je, na njenu inicijativu od prošle školske godine uveden predmet "Digitalni svet" od prvog razreda osnovne škole, kroz koji deca uče o rizicima, bezbednosti, zašto i gde ne treba da ostavljaju svoje podatke, kako da reaguju na neprimeren sadržaj i slično.

U uvodnom delu konferencije govorili su i osnivač Fondacije "Tijana Jurić" Igor Jurić, ambasadori SAD i Belgije u Srbiji – Entoni Godfri i Koen Adam. 

Jurić je rekao da se uvođenje Amber alerta nalazi i u Akcionom planu za Poglavlje 23 u okviru evropskih integracija Srbije, i dodao da mu to, pored premijerkine podrške, daje nadu da će taj sistem biti uskoro uveden u našoj zemlji.

Ambasador Godfri je podsetio na to da je Amber alert osnovan 1996. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, nakon ubistva devetogodišnje Amber u Teksasu, čiji ubica nikada nije otkriven.

On je objasnio da sistem obuhvata policiju, štampu, društvene medije, a od njegovog uvođenja u SAD 95 odsto slučajeva otmica dece rešava se u roku od 72 sata.

Sjedinjene Američke Države su spremne, kako je poručio, da obezbede finansiranje, tehničku podršku i ekpertizu za uvođenje sistema Amber alert u Srbiji.

Ambasador Adam je upozorio na to da preživljavanje otete dece zavisi od brzine akcije njihovog pronalaženja, naglasivši da je u tim pitanjima izuzetno važna i preventiva.

U tom smislu, on je podsetio na to da je u Belgiji pre 25 godina, nakon tragedije u kojoj je jedna devojčica oteta i ubijena, reformisan pravosudni sistem, a u okviru federalne policije oformljena je jedinica koja se bavi nestalim licima.

Prema njegovim rečima, od tada je prijavljeno 32.000 slučajeva nestalih, od čega 8.000 dece mlađe od 18 godina, pri čemu je 75 odsto tih slučajeva rešeno.

Sistem Amber alert postoji u 33 zemlje sveta, od toga 20 u Evropi.

Tokom tri panela, učesnici će govoriti o važnosti, ali i preduzetim merama kada je reč o uklanjanju materijala seksualnog zlostavljanja dece sa interneta, zatim o virtuelnom, odnosno digitalnom životu dece i mladih, kao i o problemu nestale dece, sa osvrtom na dobre prakse u tužilačkim istragama u tim slučajevima i postojećim mehanizmima u pronalaženju nestale dece.

Ostali naslovi

O turizmu koji ne uništava ono od čega živi
Srpska ekonomija
Kroz ilustracije, primere i konkretne podatke, izložba u bečkom Arhitektonskom centru prikazuje međusobnu povezanost turizma i ekonomske ekspanzije, rastuće emisije CO2 ili iseljavanje lokalnog stanovništva usled preteranih troškova stanovanja i života, naročito od kada se turistički smeštaji sve više koriste kao investicione mogućnosti
Kamp Zlatibor otvoren za posetioce
Srpska ekonomija
Svim ljubiteljima kampovanja svoja vrata širom je otvorio Kamp „Zlatibor”. Smešten u prijatnom okruženju, nadomak centra Zlatibora, a dovoljno izdvojen od gužve, gostima pruža priliku za uživanje u planinskim pejzažima i odmoru u hladu borova
Park kod Bristola nakon obnove dobija oko 200 stabala
Srpska ekonomija
Nakon godina propadanja, Svetonikolski park kod hotela Bristol uskoro će biti u potpunosti obnovljen i dodatno pošumljen, a sugrađani i gosti Beograda moći će da uživaju u prijatnoj hladovini oko 200 stabala i u atraktivnom pejzažnom uređenju
Turneja Bijelog Dugmeta kreće iz Doma mladih u Sarajevu
Srpska ekonomija
Kako smo eksluzivno saznali od Adisa Gojaka menadžera Gorana Bregovića i inspiratora turneje “50 godina Bijelog Dugmeta” turneja napopularnijeg sastava bivše Jugoslavije krenuće iz Sarajeva, iz “Doma mladih”, 11. maja. Bend je svoj prvi veći nastup imao baš na tom mestu
Prvo postrojenje za proizvodnju vodonika u Beču pušteno u rad
Srpska ekonomija
U bečkoj opštini Zimering pušteno je u rad prvo postrojenje za proizvodnju zelenog vodonika u Beču. To je važan korak ka klimatskoj neutralnosti grada koju bi trebalo ostvariti do 2040. godine. Ovo postrojenje vredno deset miliona evra trebalo bi se koristiti u oblastima industrije, energetike i mobilnosti
Beograd tradicionalno obeležava svoje dane od 15. do 19. aprila
Srpska ekonomija
Tačno pre 1.146 godina, 16. aprila 878. godine, prvi put je u pisanim dokumentima pomenuto ime Beograd, a pre 157 godina, 19. aprila 1867. godine, izvršena je simbolična predaja ključeva turskih vlasti knezu Mihailu i Beograd od tada ponovo postaje srpski grad
Neophodni tilioni dodatnih ulaganja kako bi se spasili Ciljevi održivog razvoja
Srpska ekonomija
Potrebne hrabre akcije za povećanje investicija u Ciljeve održivog razvoja (SDG) i reformu globalnog finansijskog sistema
Jednaka šansa za sve - put ka inkluzivnom tržištu rada
Srpska ekonomija
Dvadeset poslodavaca i dvadeset dva praktikanta, učesnici programa „Radna praksa za mlade sa invaliditetom“, koji se realizuje u okviru projekta „Posao po meri“ koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Forum mladih sa invaliditetom, okupilo se kako bi razmenili utiske i iskustva stečena u okviru ovog programa tokom prethodna dva meseca
Nove tehnologije u smanjenju karbonskog otiska u domaćem avio-saobraćaju
Srpska ekonomija
Srpska nacionalna avio-kompanija Er Srbija i britanski Menzis aviejšn sproveli su na beogradskom aerodromu, prvi put u regionu, otpremu letova uz korišćenje vozila isključivo na električni pogon
Rekonstrukcija krune despota Đurđa Brankovića na izložbi Čekajući stalnu postavku Istorijskog muzeja Srbije
Srpska ekonomija
Istorijski muzej Srbije obaveštava javnost da je izložba „Čekajući stalnu postavku” obogaćena novim značajnim predmetom – rekonstrukcijom mogućeg izgleda krune despota Đurđa Brankovića. Rekonstrukciju krune je izradio filigranista Goran Ristović Pokimica u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima po uzoru na povelju koja se čuva u svetogorskom manastiru Esfigmen