Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Na ulicama Sombora postavljeno prvih 70 kontejnera za skupljanje staklene ambalaže

Sombor
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Stanovnici Sombora i okolnih mesta mogu da počnu sa reciklažom stakla jer je na ulicama postavljeno prvih 70 kontejnera za skupljanje ambalaže dok se postavljanje dodatnih 80 kontejnera očekuje u narednim nedeljama, a iskustva Niša gde je za svega nekoliko nedelja prikupljeno više od dve tone stakla pokazuju da građani žele da budu odgovorni prema životnoj sredini.

Za gradsku zonu namenjeno je 70 kontejnera, 10 za prigradsku, 40 za ruralnu i 30 za ugostiteljske objekte. Kontejneri su obezbeđeni zahvaljujući regionalnom projektu

„Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu“ koji u saradnji sa lokalnom samoupravom sprovode Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) i NALED, zajedno sa kompanijom Sekopak uz finansijsku podršku Apatinske pivare.

Kako je istakao gradonačelnik Sombora, Antonio Ratković, Sombor važi za grad zelenila i u skladu sa tim lokalna samouprava svake godine ulaže sredstva u projekte kojima će zaštiti životnu sredinu i unaprediti njen kvalitet.

„Verujem da će naši sugrađani prikupljanje staklene ambalaže u namenske kontejnere shvatiti kao jednostavnu, a u isto vreme i veoma korisnu aktivnost. Promenom percepcije svih stanovnika da planeta na kojoj živimo ima ograničene resurse i da ponekad jedan mali korak, poput odvajanja staklene ambalaže od ostalog otpada, koji može i treba da učini svako od nas, ima ogroman značaj i uticaj na budući život svih ljudi na Zemlji“, rekao je gradonačelnik Sombora.

„Projekat Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu osim u Somboru, sprovodimo u Nišu, Kragujevcu i Varvarinu, kao i u odabranim pilot opštinama u Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji. Nemačka razvojna saradnja želi da podrži region Zapadnog Balkana u unapređenju reciklaže kako bi i kroz regionalnu razmenu iskustava brže uhvatili korak sa EU koja već sada prikuplja oko 76% stakla, a do 2030. se planira da taj procenat premaši 90% , dok je prosek tri zemlje obuhvaćene projektom trenutno oko 29%“, rekla je Sanela Veljkovski, menadžerka projekta Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ).

Igor Vukašinović, generalni direktor Apatinske pivare, koja kao jedan od osnivača Sekopaka doprinosi realizaciji projekta, istakao je da je razvoj sistema sakupljanja ambalažnog otpada jedan od nacionalnih prioriteta, a ujedno i prioritet kompanije.

„Kao odgovorna kompanija, Apatinska pivara godinama unazad inicira i realizuje projekte u cilju smanjenja ambalažnog otpada, poput projekta “Reciklirajte i vi”. Zato je i odluka da učestvujemo u projektu i obezbedimo reciklažna zvona bila logičan, prirodan izbor. Posebno nam je drago da je Sombor jedna od pilot opština jer su mnogi naši zaposleni upravo iz ovog grada“, rekao je Vukašinović uz napomenu da će Apatinska pivara i u budućnosti podržavati ovakve akcije.

Operater ambalažnog otpada Sekopak pruža stručnu ekspertizu sprovođenju projekta, kao i podršku u upravljanju prikupljenim staklom, koje se zbog nedostatka pogona u Srbiji, izvozi radi reciklaže.

„Jedan od ciljeva projekta je da postavljanjem infrastrukture u vidu kontejnera povećamo prikupljanje staklene ambalaže za 20% i uspostavimo isplativ sistem tretmana i ponovne upotrebe otpada od stakla kako u Srbiji tako i u regionu. Zbog toga će jedan od važnih proizvoda projekta biti i Vodič za uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja staklenom ambalažom, namenjen lokalnim samoupravama“, rekla je Violeta Kokir Belanović, generalna direktorka Sekopaka.

Slobodan Krstović, Šef jedinice za životnu sredinu NALED-a, izjavio je da su partneri na projektu zadovoljni dinamikom sprovođenja, kao i prvim reakcijama građana i dodao da će za uspeh projekta biti dragocena edukacija javnosti o važnosti reciklaže stakla.

„Želimo da građanima približimo informacije da je staklo materijal koji može u potpunosti da se reciklira, da reciklažom samo jedne flaše obezbeđuju energiju za 10 minuta rada njihove veš mašine ili 20 minuta rada televizora. Podrška građana olakšaće nam i da ostvarimo još jedan važan cilj projekta, a to je unapređenje propisa u oblasti zaštite životne sredine i njihove primene“, poručio je Krstović.

Ostali naslovi

O turizmu koji ne uništava ono od čega živi
Srpska ekonomija
Kroz ilustracije, primere i konkretne podatke, izložba u bečkom Arhitektonskom centru prikazuje međusobnu povezanost turizma i ekonomske ekspanzije, rastuće emisije CO2 ili iseljavanje lokalnog stanovništva usled preteranih troškova stanovanja i života, naročito od kada se turistički smeštaji sve više koriste kao investicione mogućnosti
Kamp Zlatibor otvoren za posetioce
Srpska ekonomija
Svim ljubiteljima kampovanja svoja vrata širom je otvorio Kamp „Zlatibor”. Smešten u prijatnom okruženju, nadomak centra Zlatibora, a dovoljno izdvojen od gužve, gostima pruža priliku za uživanje u planinskim pejzažima i odmoru u hladu borova
Park kod Bristola nakon obnove dobija oko 200 stabala
Srpska ekonomija
Nakon godina propadanja, Svetonikolski park kod hotela Bristol uskoro će biti u potpunosti obnovljen i dodatno pošumljen, a sugrađani i gosti Beograda moći će da uživaju u prijatnoj hladovini oko 200 stabala i u atraktivnom pejzažnom uređenju
Turneja Bijelog Dugmeta kreće iz Doma mladih u Sarajevu
Srpska ekonomija
Kako smo eksluzivno saznali od Adisa Gojaka menadžera Gorana Bregovića i inspiratora turneje “50 godina Bijelog Dugmeta” turneja napopularnijeg sastava bivše Jugoslavije krenuće iz Sarajeva, iz “Doma mladih”, 11. maja. Bend je svoj prvi veći nastup imao baš na tom mestu
Prvo postrojenje za proizvodnju vodonika u Beču pušteno u rad
Srpska ekonomija
U bečkoj opštini Zimering pušteno je u rad prvo postrojenje za proizvodnju zelenog vodonika u Beču. To je važan korak ka klimatskoj neutralnosti grada koju bi trebalo ostvariti do 2040. godine. Ovo postrojenje vredno deset miliona evra trebalo bi se koristiti u oblastima industrije, energetike i mobilnosti
Beograd tradicionalno obeležava svoje dane od 15. do 19. aprila
Srpska ekonomija
Tačno pre 1.146 godina, 16. aprila 878. godine, prvi put je u pisanim dokumentima pomenuto ime Beograd, a pre 157 godina, 19. aprila 1867. godine, izvršena je simbolična predaja ključeva turskih vlasti knezu Mihailu i Beograd od tada ponovo postaje srpski grad
Neophodni tilioni dodatnih ulaganja kako bi se spasili Ciljevi održivog razvoja
Srpska ekonomija
Potrebne hrabre akcije za povećanje investicija u Ciljeve održivog razvoja (SDG) i reformu globalnog finansijskog sistema
Jednaka šansa za sve - put ka inkluzivnom tržištu rada
Srpska ekonomija
Dvadeset poslodavaca i dvadeset dva praktikanta, učesnici programa „Radna praksa za mlade sa invaliditetom“, koji se realizuje u okviru projekta „Posao po meri“ koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Forum mladih sa invaliditetom, okupilo se kako bi razmenili utiske i iskustva stečena u okviru ovog programa tokom prethodna dva meseca
Nove tehnologije u smanjenju karbonskog otiska u domaćem avio-saobraćaju
Srpska ekonomija
Srpska nacionalna avio-kompanija Er Srbija i britanski Menzis aviejšn sproveli su na beogradskom aerodromu, prvi put u regionu, otpremu letova uz korišćenje vozila isključivo na električni pogon
Rekonstrukcija krune despota Đurđa Brankovića na izložbi Čekajući stalnu postavku Istorijskog muzeja Srbije
Srpska ekonomija
Istorijski muzej Srbije obaveštava javnost da je izložba „Čekajući stalnu postavku” obogaćena novim značajnim predmetom – rekonstrukcijom mogućeg izgleda krune despota Đurđa Brankovića. Rekonstrukciju krune je izradio filigranista Goran Ristović Pokimica u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima po uzoru na povelju koja se čuva u svetogorskom manastiru Esfigmen