Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Samit cirkularne ekonomije Zapadnog Balkana u maju

Privredna komora Srbije
Srpska ekonomija

Centar za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije organizovaće krajem maja u Beogradu Samit cirkularne ekonomije Zapadnog Balkana kako bi se predstavnici kompanija i donosioci odluka upoznali sa aktuelnim temama iz ove oblasti na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou.

Koliko je tema „kružne“ ekonomije životno važna, možda najblje ilustruju podaci Svetske organizacije rada (ILO) koji kažu da je čak 23 miliona radno sposobnog stanovništva umrlo između 2000. i 2015. godine zbog zagađenja životne sredine uzrokovanog ljudskim faktorom, objavila je PKS.

Iako prirodni resursi omogućavaju kvalitetan život uz zadovoljavanje svih savremenih potreba a tehnološki napredak brzu eksploataciju tih resursa i snažnu ekonomiju, to je dovelo da brojnih negativnih posledica po planetu i čoveka.

„Današnja proizvodnja i potrošnja pretežno funkcioniše po linearnom sistemu, u kome proizvodi putuju duž lanca snabdevanja i završavaju na deponiji (uzmi-napravi-odbaci). Neki od prirodnih resursa nisu obnovljivi, poput fosilnih goriva. Procene pokazuju da bi implementacija principa cirkularne ekonomije smanjila njihovu potrošnju za 49 odsto u 2030. i 71 posto u 2042“, objašnjava Ivana Putnik iz Centra za cirkularnu ekonomiju PKS.

Ni obnovljivi prirodni resursi, ukazuje Putnik, ne mogu pratiti stopu ljudske potrošnje jer je planeti Zemlji potrebno skoro 1,5 godina da regeneriše ono što potrošimo za godinu dana.

Osnovni principi cirkularne ekonomije odnose se na dizajniranje ponovne upotrebe otpada, održavanje proizvoda i materijala u upotrebi, smanjenje zagađenja i regeneraciju prirodnih sistema.

„Primena ovih principa neutralisaće ekološke i društvene negativne efekte linearne ekonomije i ujedno osigurati da budće generacije ne trpe oskudicu resursa, kao rezultat naših današnjih potrošačkih navika“, ističe Putnik.

Trenutno je, navodi, svega 9,1 procenata svetske ekonomije cirkularno, što znači da je pred nama dug put do postizanja željenih promena.

Putnikova objašnjava da ako se ima u vidu da je 80 odsto uticaja proizvoda na životnu sredinu određeno u fazi njegovog projektovanja, jasno je da proizvođači snose najveći teret odgovornosti. Međutim, i potrošači takođe imaju važnu ulogu jer značajno učestvuju u generisanju otpada koji završava na deponijama.

EU je 2018. postavila cilj da dostigne 65 odsto reciklaže komunalnog otpada do 2035. što, između ostalog, predviđa da se sva proizvedena plastična ambalaža može reciklirati, kao i 70 posto ostalog ambalažnog otpada.

Godišnji rast stope reciklaže od 5 odsto može omogućiti prosečno povećanje zaposlenosti od 0,1 procenat na globalnom nivou, odnosno 11 odsto u sektoru obnovljivih izvora energije. Procene kažu da će zahvaljujući novim tehnologijama sa niskim emisijama ugljenika na planeti biti kreirano čak 65 miliona novih radnih mesta do 2030. godine. 

 

Ostali naslovi

Tokom prošle godine u Srbiji zbrinuto više od 124.000 migranata
Srpska ekonomija
Komesarijat za izbeglice i migracije Republike Srbije saopštio je da je prema poslednjim statističkim podacima tokom 2022. godine u prihvatnim i centrima za azil evidentirano 124.127 migranata, dok ih trenutno u centrima širom zemlje boravi njih 3.059.
Akcije dobrovoljnog davalaštva krvi tokom ove nedelje
Srpska ekonomija
Iz Instituta za transfuziju krvi Srbije podsećaju je da je u toku Zimska kampanja dobrovoljnog davalaštva krvi, petnaesta po redu. Osim u prostorijama ovog instituta, krv se tokom ove nedelje može dati na brojnim lokacijama u saradnji sa gradskim opštinama
Srbija se predstavlja na sajmu turizma u Istanbulu
Srpska ekonomija
Predstavnici turističke privrede Srbije učestvovaće od 8. do 11. februara na Istočnomediteranskoj međunarodnoj izložbi turizma i putovanja „EMITT“ u Istanbulu
Zdrava hrana najbrže rastući biznis
Srpska ekonomija
Vrednost izvoza organske hrane iz Srbije skočila je čak 30 puta, sa dva miliona evra u 2012. godini na 60 miliona evra u pandemijskoj 2021.
U Beču rođeno više od 12.000 beba u 2022.
Srpska ekonomija
U bolnicama Bečkog zdravstvenog udruženja je rođeno 12.853 beba u 2022. godini što je 200 beba više nego u prethodnoj. Prosečna starost majki je bila 30,6 godina, dok im je boravak u bolnici trajao u proseku četiri dana. Od ukupnog broja porođaja 274 su bila višestruke trudnoće
Stopića pećinu 2022. godine posetilo više od 100.000 turista
Srpska ekonomija
Stopića pećinu, najposećeniji speleološki objekat Srbije, prethodne godine posetilo je više od 100.000 posetilaca, što je povećanje od 10 % u odnosu na isti period prošle godine
Er Srbija proširuje saradnju sa Ameriken erlajnsom
Srpska ekonomija
Er Srbija je proširila međukompanijsku (interline) saradnju sa Ameriken erlajnsom, jednom od najvećih avio-kompanija na svetu, i na taj način putnicima omogućila dobre veze između Beograda i preko 70 dodatnih destinacija širom Sjedinjenih Američkih Država
Za Nacionalnu nagradu Đorđe Vajfert prijavilo se 35 kompanija i organizacija
Srpska ekonomija
Na deveti konkurs za Nacionalnu nagradu za društveno odgovorno poslovanje „Đorđe Vajfert“ prijavilo se 35 kompanija i organizacija. Svečanost proglašenja dobitnika biće organizovana u prvoj polovini maja ove godine, kaže Sanja Bunić iz Centra za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost Privredne komore Srbije
Promenljive cene na svetskim produktnim berzama
Srpska ekonomija
Povoljne kiše i Argentini i snežne padavine u SAD koje se smatraju povoljnim za uslove uticale se su na blago snižavaanje cena. AG Rural procenjuje da je brazilska žetva soje dostigla 1,8% u poređenju sa prošlogodišnjih 4,7% do istog datuma. Rod soje se procenjuje na 152,9 miliona tona, dok se rod kukuruza procenjuje na 123,9 miliona tona, što je za oba useva rekordan nivo
Vrednost potrošačke korpe za decembar u Crnoj Gori 800,2 evra
Srpska ekonomija
Vrednost minimalne potrošačke korpe za decembar u Crnoj Gori je, prema podacima Monstata, iznosila 800,2 evra, što je 0,1 odsto više u odnosu na novembar. Od ukupne vednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 376,8 evura, što je 0,3 odsto više u odnosu na novembar