Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Siva ekonomija u padu

Beograd
Foto: NALED
Srpska ekonomija

Siva ekonomija u Srbiji je u padu. Obim poslovanja mimo propisa među legalnom, registrovanom privredom, u proteklih pet godina smanjen je sa 14,9 na 11,7% BDP-a. Reč je o sumi od čak 6,5 milijardi evra, koliko preduzeća godišnje obrnu zahvaljujući neprijavljivanju zaposlenih, isplati dela plata na ruke i skrivanju profita. Zato su dodatne mere, pre svega usvajanje novog Programa za suzbijanje sive ekonomije, neophodne u rešavanju jednog od najvećih ekonomskih izazova.

- Procene su da je svako četvrto preduzeće uključeno u sivu ekonomiju dok je pre pet godina to bilo svako treće. Angažovanje radnika na crno i isplata dela plate na ruke i dalje su ključni elementi sive ekonomije i od 100 dinara koje firme zarade u sivoj zoni, 64 steknu na ovaj način, a 36 dinara od neprijavljivanja profita - rekla je profesorka Ekonomskog fakulteta Gorana Krstić na predstavljanju studije „Siva ekonomija u Srbiji 2022“, koju je prema anketnom metodu uradila sa profesorom Pravnog fakulteta Brankom Radulovićem.

Delatnost koja je najporoznija na pojavu sive ekonomije je građevinarstvo gde je svako peto preduzeće u sivoj zoni (kao i u prerađivačkoj industriji) i čak 13% radnika neformalno angažovano (na drugom mestu je poljoprivreda). U celokupnoj legalnoj privredi udeo zaposlenih na crno opao je sa 11 na 8,5% u proteklih pet godina i broj neformalno angažovanih radnika smanjen je za 200.000 što je još jedna potvrda pada sive zone.

- Veću sklonost ka aktivnostima sive ekonomije imaju preduzeća i preduzetnici koji su pokrenuli biznis pre najviše tri godine, preduzeća sa povezanim licima i firme bez zaposlenih. Znatno je povećana verovatnoća da će firme koje su u finansijskim teškoćama da posegnu ka sivoj ekonomiji – objasnio je Radulović.

Imajući u vidu da nijedna metodologija u svetu ne uspeva da 100% precizno izmeri sivu ekonomiju, NALED je u cilju obezbeđivanja što veće pouzdanosti nalaza, procenio obim sive ekonomije i po drugom, monetarnom metodu, koji pored legalne prati i deo finansijskih tokova u neregistrovanoj privredi. I nalazi ove studije pokazali su trend pada sive zone - sa 22,2 na 20,1% BDP-a u proteklih pet godina. Prema studiji, zajedno sa tzv. crnom ekonomijom, vrednost poslovanja mimo propisa dostiže gotovo 11 milijardi evra.

- Osim donošenja novog Programa za suzbijanje sive ekonomije, važne mere bile bi i jačanje kapaciteta Inspektorata za rad i suzbijanje neformalnog rada, podrška razvoju bezgotovinskih plaćanja, preciznije usmeravanje kontrola na rizične firme, jačanje poreske kulture građana i privrede i dalje unapređenje makroekonomskog i regulatornog ambijenta – istakao je šef Jedinice za konkurentnost u NALED-u Marko Danon, koji je zajedno s profesorkama Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu Jasnom Atanasijević i Zoranom Lužanin, kao i Dušanom Kovačevićem iz NALED-a, izradio studiju po monetarnom metodu.

Da razvoj bezgotovinske ekonomije pozitivno utiče na smanjenje sive zone, pokazala je studija „Uticaj rasta bezgotovinskog plaćanja na sivu ekonomiju“. Podaci otkrivaju da je i po broju kartica po glavi stanovnika i po vrednosti bezgotovinskih transakcija, Srbija na pola puta od zemalja centralne i istočne Evrope, a da je za dve trećine slabija od razvijenih država EU. 

Ukoliko bi povećala bezgotovinsku ekonomiju na nivo proseka zemalja centralne i istočne Evrope, Srbija bi mogla da smanji obim sive zone za 3,4% BDP-a odnosno povećala bi poreske prihode za oko 700 miliona evra godišnje. Procena studije je da bi za to bilo potrebno šest do sedam godina.

- Da bi postigli ove rezultate, postoje jaki argumenti da vlada razmotri sveobuhvatan program podsticaja koji može da podrazumeva regulatorne mere, pravila i ograničenja gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, fiskalne mere kao što su recimo dobro ciljane subvencije ili poreske olakšice, ali i edukativne akcije za građane o značaju razvoja bezgotovinske ekonomije – rekao je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Saša Ranđelović, koji je studiju uradio sa profesorima Milojkom Arsićem i Svetozarom Tanaskovićem.

- Od 2015. Ministarstvo finansija sistemski pokušava da smanji fenomen poslovanja u sivoj zoni. Videli smo da je vrlo teško izračunati tačan procenat udela sive ekonomije i da različite studije pokazuju različite cifre, ali dobro je da pokazuju isti trend, a to je da se neformalno poslovanje smanjuje. Trenutno je u procesu i donošenje novog Programa za suzbijanje sive ekonomije – rekla je savetnica u Ministarstvu finansija Ana Jović.

Tim lider GIZ–a Zlatko Milikić rekao je da su dve studije o obimu sive ekonomije, kao i studija o uticaju bezgotovinskih plaćanja realizovane u okviru Nacionalne inicijative za bezgotovinsko plaćanje – Bolji način. Inicijativa podržava aktivnosti Vlade Republike Srbije na suzbijanju sive ekonomije. Projekat je pomogao izradu nacrta novog programa za suzbijanje sive ekonomije do 2025. za čiju se pripremu koriste i ove tri studije.

Inicijativa Bolji način je zajednički projekat Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i kompanija Mastercard i Visa, koji se sprovodi pod okriljem develoPPP programa Nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) u saradnji sa NALED-om i Ministarstvom finansija Republike Srbije. 

Ostali naslovi

Solarno osvetljenje na Omladinskom stadionu na Bežaniji
Srpska ekonomija
Omladinski stadion na Bežanijskoj kosi, kao i pripadajući objekti dobili su 95 stubova sa LED solarnim panelima, saopšteno je iz JKP-a „Javno osvetljenje”
Realizacija ekoloških projekata u lokalnim samoupravama širom Srbije
Srpska ekonomija
Ministarka zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Irena Vujović najavila je danas, prilikom obilaska radova na izgradnji kanalizacione mreže u Nišu, početak izgradnje centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda
Održana Radionica povodom procesa unapređenja poslovnog okruženja u Srbiji
Srpska ekonomija
Uz podršku Evropske unije, a kroz projekat „EU za bolje poslovno okruženje“ Svetska banka, u saradnji sa Ministarstvom privrede i Republičkim sekretarijatom za javne politike, radi na pojednostavljenju administrativnih procedura  sa kojima se privreda u Srbiji susreće u svakodnevnom poslovanju
Šestu godinu za redom promovisan Indeks participacije mladih
Srpska ekonomija
Fondacija Ana i Vlade Divac već šestu godinu za redom organizuje nacionalnu konferenciju pod nazivom „Promocija godišnjeg izdanja regionalnog Indeksa participacije mladih“ u okviru projekta „Western Balkan and Turkey for EmploYouth“, koji se realizuje u saradnji sa partnerima iz Crne Gore, Albanije, Severne Makedonije i Turske
Unapređenje poslovnog okruženja u oblasti elektronskih komunikacija
Srpska ekonomija
Ministarstvo informisanja i telekomunikacija Vlade Republike Srbije saopštilo je da je na sednici Vlade usvojen Predlog zakona o elektronskim komunikacijama koji predviđa unapređenje poslovnog okruženja u Srbiji i podsticanje investicija
Srbija postigla dobre rezultate i održala makroekonomsku i fiskalnu stabilnost
Srpska ekonomija
Državni sekretar Ministarstva finansija Gojko Stanivuković razgovarao je sa šefom jedinice za Srbiju i Crnu Goru pri Generalnom direktoratu Evropske komisije za susedstvo i pregovore o proširenju Majklom Milerom o Programu ekonomskih reformi za period 2023 – 2025 (ERP) koji je Vlada Srbije nedavno usvojila i koji je 31. januara predat Evropskoj komisiji
Unapređenje svih vidova saradnje Srbije i Kube
Srpska ekonomija
Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka kulture Maja Gojković u okviru zvanične posete Republici Kubi, susrela se sa predsednikom Vlade Republike Kube Manuelom Marero Kruzom. Sagovornici su istakli spremnost da odnosi između dveju zemalja  dodatno jačaju i napreduju u različitim sferama, od ekonomije i trgovinske razmene do kulturne saradnje
Regionalne agencije pokretač razvoja na lokalnom nivou
Srpska ekonomija
Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za ravnomerni regionalni razvoj Edin Đerlek posetio je Niš i razgovarao sa direktorkom Regionalne razvojne agencije JUG Draganom Stojanović o aktivnostima i saradnji u cilju razvoja ovog kraja
Usvojen Predlog zakona o bezbednosti i zdravlju na radu
Srpska ekonomija
Vlada je usvojila i Predlog zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, kojim se uređuje unapređenje i sprovođenje bezbednosti i zdravlja na radu lica koja se zateknu u radnoj sredini, a radi sprečavanja povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom
Saradnja sa kompanijom Takeda u cilju poboljšanja dijagnostike retkih bolesti
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić i regionalni direktor japanske kompanije „Takeda“ za istočnu Evropu Kiran Lihi potpisali su Memorandum o razumevanju za saradnju u oblasti BIO4 kampusa u cilju poboljšanja dijagnostike retkih bolesti