Tema Makroekonomski trendovi u Srbiji: Izazovi ispred nas izazvala je veliko interesovanje, a kao uvodničar Pavle Petrović, predsednik Fisklalnog saveta Srbije, istakao je da je glavni izvor fiskalnog deficita u Srbiji energetski sektor, kao i da je visoka inflacija u Srbiji i svetu najvećim delom posledica šokova na strani ponude, a inflaciji je doprinela i loša ekonomska politika u svetu, kao i greške u monetarnoj politici.
''U našoj zemlji inflacija je smirivana kroz kontrolu cena gasa i struje, ali je to plaćeno iz budžeta sa 2,4 milijarde evra. Glavni fiskalni rizik za ovu i narednu godinu predstavljaju gubici javnih preduzeća u energetskom sektoru. U slučaju Elektroprivrede Srbije, prema rečima Petrovića, cena nije glavni problem, već sistematski pad proizvodnje.
Govoreći kako ovo nisu lagana vremena ni za koga, Julija Ustjugova, šefica Kancelarije MMFa u Srbiji istakla je u prvom planu inflaciju, izazove kako je smiriti, kao i stanje u energetskom sektoru.
“U Srbiji dve trećine inflacije potiče iz hrane i energije, a da bi se ona smirila čak su u svetu pokrenute sinhrone politike. U sprečavanju nekontrolisane inflacije veoma je važno da se realne kamatne stope dovedu na pozitivan nivo”, naglasila je Ustjugova.
Šefica Kancelarije MMFa u Srbiji pokrenula je i priču o tome da se Srbija pokazala kao dobra investiciona destinacija i da su u proteklih deset godina investicije u Srbiji znatno povećane.
Ekonomista Mihailo Gajić saglasio se sa učesnicima panela da Srbija treba da iskoristi mogućnosti skraćenja lanaca snabdevanja, dok je Saša Ranđelović, profesor Ekonomskog fakulteta istakao da su javne investicije bile ispod proseka, da je dostignut poželjan nivo od više od sedam odsto BDP-a.
“Neophodno je insistirati na produktivnim investicijama i uspostaviti nadzor. Očekuje se značajan doprinos od lokalnih samouprava kada je o javnim ulaganjima reč. One su podbacile u prethodnom periodu očekujući verovatno intervenciju od centralne države”.