Na panelu posvećenom zelenoj tranziciji kao novoj prilici za novu industrijalizaciju Srbije, Dragoljub Damljanović iz Šnajder Elektrika smatra da Srbija ima tehnološkog znanja za zelenu tranziciju.
“Ključ napretka leži u energetskoj efikasnosti, ubuduće će konkurentnost sve više zavisiti od toga da li je kompanija zelena ili nije, tačnije da će to biti novi uslov napretka. Današnja tehnologija omogućava ogromnu optimizaciju i sve će se više energije proizvoditi blizu mesta gde će se i trošiti. Međutim, sve to traži ogromna ulaganja u mrežu”, istakao je Damljanović i naglasio da Srbija ima dovoljno tehnološko znanje da pokrene proces zelene tranzicije, a očekivanja su da država napravi adekvatnu regulativu za to.
Na to se nadovezao i Dragan Đuručin iz Saveza ekonomista Srbije, koji je dodao da su devizne rezerve Narodne banke Srbije porasle u godini geopolitičke krize.
Dejan Cupać, iz MK grupe istakao je da je digitalizacija već prisutna i da podiže svest o zelenoj ekonomiji, dok je Medeja Lončar iz kompanije Simensa pričala o tome da su promene vidljive kad je reč o regionu i da su napravljeni pomaci u pogledu zelene tranzicije, ali da smo ipak na početku maratona i da dug put do cilja.
Dejan Malinić iz Saveza ekonomista Srbije smatrao je da je odgovornost zbog iscrpljivanja prirodnih resursa i degradacije životne sredine na preduzećima, na kojima je, sa druge strane, i najveći teret za izlazak iz ove situacije.
Svi onikoji su pažljivo slušali panel, mogli su da čuju i da je predloženo devet modela finansiranja, među kojima su sredstva međunarodnih organizacija, karbonske takse, zelena kvantitaivna olakšanja, zeleni krediti, zelene subvencije, zelene obveznice, državni budžet i javno-privatno-partnerstvo.