Inflacija se od početka 2017. nalazi u granicama novog, nižeg cilja 3,0 ± 1,5%. Njeno kretanje tokom prethodnih par meseci potvrđuje našu ocenu iz maja – da je početkom godine bila vođena
poskupljenjem malog broja proizvoda i usluga i da su inflatorni pritisci i dalje niske, rekla je dr Ana Ivković, generalni direktor Direktorata za ekonomska istraživanja i statistiku i navela da su potrošačke cene u drugom tromesečju rasle sporije nego što se to očekivalo u maju.
"To je, uz pad uvozne inflacije, jedan od razloga što smo novu projekciju inflacije korigovali naniže u odnosu na projekciju koju smo vam predstavili u maju, kako za ovu tako i za narednu
godinu. Istovremeno, u narednom periodu očekujemo rast ekonomske aktivnosti, pre svega po osnovu ubrzanja privrednog rasta zone evra i naših drugih važnih spoljnotrgovinskih partnera, nastavka oporavka domaće tražnje, diversifikovanog priliva stranih direktnih investicija, kao i daljeg unapređenja poslovnog i investicionog ambijenta" naglasila je dr Ivković.
Izvoz robe od početka godine i dalje beleži visok međugodišnji rast, dok je do rasta uvoza u velikoj meri došlo zbog većih potreba industrije za opremom i sredstvima za reprodukciju. Do kraja godine očekuje se ubrzanje izvoza i usporavanje uvoza, koje je evidentno i u junu, zbog čega nije menjana projekcija deficita tekućeg računa za ovu godinu od oko 4% bruto domaćeg
proizvoda.
"Deficit će i dalje u punoj meri biti pokriven neto prilivom stranih direktnih investicija, čiju smo projekciju za 2017. povećali na 1,7 milijardi evra, jer je dosadašnje ostvarenje bilo više od očekivanog i za preko 12% više od priliva koji je ostvaren u istom periodu prethodne godine. Pozitivna fiskalna kretanja su nastavljena, uz suficit u budžetu opšte države, koji u prvoj
polovini godine iznosi 2,1% bruto domaćeg proizvoda i vođen je pre svega rastom fiskalnih prihoda. Pritom, ako se izuzmu rashodi za kamate, ostvaren je suficit od 5,7% bruto domaćeg
proizvoda. Učešće javnog duga centralne države, čija je rastuća putanja preokrenuta prošle godine zahvaljujući fiskalnim naporima, nastavilo je da se smanjuje i u ovoj godini" dodala je Ivkovićeva..
Međunarodno okruženje prethodnih meseci obeležili su bolji izgledi za globalni privredni rast, pre svega zone evra. Evropska centralna banka je revidirala svoju projekciju rasta zone evra
naviše, uz očekivanje da će rast biti široko sektorski i geografski rasprostranjen. Očekivani brži rast zone evra podsticajno je delovao na izglede za privredni rast zemalja u okruženju, koje
su, takođe, važni spoljnotrgovinski partneri.
Iako se privredni rast ubrzava, inflatorni pritisci u većini zemalja još uvek su slabi. Tome u velikoj meri doprinosi ponovni pad cene nafte na svetskom tržištu. Prvenstveno određena faktorima na strani ponude, svetska cena nafte je tokom drugog tromesečja fluktuirala u rasponu od 44 do 55 dolara po barelu i na kraju juna je bila za 8,5% niža u odnosu mart. Tokom jula njena cena je rasla, ali nije prelazila 52 dolara po barelu. Naftni fjučersi s kraja jula, koje smo koristili u projekciji, ukazuju na to da će cena nafte krajem ove godine iznositi 53 dolara za barel i da se do kraja naredne godine neće znatnije menjati. S druge strane, rast cena primarnih poljoprivrednih proizvoda na svetskom tržištu, koji je započet u T1, nastavljen je i tokom T2.