U Rektoratu Univerziteta u Beogradu u toku je prvi skup naučnika i profesora iz Italije i Srbije na temu održivog razvoja. Organizatori su Ambasada Italje, Rimski klub i njegova Srpska podružnica i Beogradski univerzitet. Skup su otvorili profesor Ivanka Popović, rektorka Univeziteta u Beogradu i Nj.E. Karlo Lo Kašo, ambasador Italije u Srbiji.
Fokus tog susreta zasnovan je na inicijativama Rimskog kluba, osnovanog u Rimu 1968. godine, a to su – nejednakost, klimatske promene, energetski resursi, zaštita mira i globalizacija. Rimski klub čine istaknuti pojedinici iz sveta nauke, privrede i politike koji su iz brige za budućnost čovečanstva spremni da na multidisciplinarni, sistemski i celovit način konkretno doprinesu izgradnji boljeg sveta.
Srpska podružnica Rimskog kluba postoji od 2015. godine, trenutno ima 16 članova, a njen predsednik je dr Nebojša Nešković. Do sada je Srpska podružnica organizovala osam predavanja – o radioaktvnom otpadu u Srbiji, migracijama kao bezbedonosnom izazovu za jugoistočnu Evropu, fundamentalnim idejama za novu paradigmu u ekonomiji, hrani i poljoprivrednim resursima u XXI veku, ekonomiji i politici za relizaciju Ciljeva održivog razvoja, sudbini stranaca u evropskoj migrantskoj krizi, astronomskim uzrocima klimatskih promena na Zemlji i misteriji novca.
U prvom delu programa prisutni su imali priliku da čuju predavanja direktora Italijanskog instituta za kulturu dr Davida Skalmanija i dr Nebojše Neškovića koji su govorili o aktivnostima Rimskog kluba. Profesor Ugo Bardi sa Univerziteta u Firenci predstavio se izlaganjem na temu „Dinamičke studije društvenih sistema: zašto je opadanje brže od rasta?“, dok je profesor Jašicuga Hajaši sa Japanskog Univerziteta u Čibuu izlagao o urbanizaciji i granicama motorizacije u okviru Ciljeva održivog razvoja. Na prvom italijansko-srpskom susretu govorili su i profesor Anđelo Tartalja sa Politehničkog univerziteta u Torinu kao i dr Karlos Alvarez-Pereira iz Madrida.
„Kako učiniti razvoj održivim, Kako dostići održivi rast i svestrani razvoj i Kada će stati imigraciona kriza u Evropi su pitanja kojima su se bavili naši istaknuti naučni radnici - prof. Radmilo Pešić sa Poljoprivrednog fakulteta, prof. dr Dragan Đuričin sa Ekonomskog fakulteta i prof. Dragan Simeunovića sa Fakulteta političkih nauka.