Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

I dalje više brinemo o poslu nego o zdravlju

Beograd
Srpska ekonomija

Da li ste znali da u našoj zemlji postoje ljudi koji, kada ih upitaju za finansijsku situaciju, odgovore da nemaju nikakvih novčanih problema? Takvih je, prema rezultatima onlajn ankete koju je sprovela agencija Nielsen, u Srbiji dva odsto. Ipak, veliki broj sugrađana i sada, kao i pre pet godina, nema previše prostora da novac potroši na ono što se uobičajeno ne smatra osnovnim životnim potrebama, a kada ima – troši ga na lične elektronske uređaje.

Lične finansije, prihodi i rashodi su godinama unazad neke od glavnih tema srpske svakodnevice – kako razgovora u poslovnim okvirima, tako i na brojnim društvenim događanjima i neformalnim okupljanjima. U skladu s tim, nije čudno ako ste stekli generalni utisak da ljudi oko vas imaju potrebu za više novca od količine kojom raspolažu. Uprkos tome, kako pokazuje istraživanje agencije Nielsen, četvrtina građana oseća se komotno dok troši svoj novac. Ohrabruje i podatak da čak 39 odsto ispitanika smatra da se sada nalazi u boljoj finansijskoj situaciji nego pre pet godina!

Statistika kaze da dve trećine potrošača u Srbiji prevashodno troši finansijska sredstva za osnovne životne potrebe, s tim što u toj većini potrošača postoji nekoliko procenata onih koji ističu da im je novčana situacija bolja, ali da i dalje nemaju prostora da kupe proizvode van onih za koje smatraju da su neophodni za život.

Da li to znači da je potrošačka korpa poskupela? Utisak anketiranih građana jeste takav, jer više od polovine njih smatra da na namirnice za ishranu sada troši više novca nego pre pet godina. U ovome nismo usamljeni, jer i 47 odsto ispitanika obuhvaćenih istom anketom u Hrvatskoj ocenjuje da su im se uvećali izdaci za hranu. Procenat manje potrošača u Srbiji - 46 odsto - ocenjuje da i na komunalne usluge izdvaja više nego što je to bio slučaj pre pola decenije.

Dobra vest je da su građani Srbije očigledno zainteresovani i revnosno prate razvoj novih tehnologija, kako se elektronski uređaji nalaze na prvom mestu među kategorijama premijum proizvoda koji se kupuju, ukoliko se za njih ima novca. Elektronika se, pokazuje anketa, kupuje više od odeće i obuće, mesa ili morskih plodova, kozmetike i mlečnih proizvoda!

Jedna stvar se, ipak, nije promenila – sigurnost zaposlenja i dalje se nalazi na prvom mestu najvećih briga potrošača u Srbiji. Tek na drugom mestu nalazi se zdravlje, nakon toga brinemo o ratu i ekonomiji, pa o političkoj stabilnosti, a zatim o balansu između poslovnog i privatnog života.

Rezultati do kojih je došao Nielsen pokazuju da postoje generalno pozitivni trendovi koji se ogledaju u indeksu poverenja potrošača (CCI), koji je u 2018. porastao sa 69 na 78 i dostigao najveću vrednost od kad se meri u Srbiji. Poređenja radi, u poslednjem kvartalu 2015. indeks poverenja potrošača bio je 61.

Primetno je da potrošački optimizam u Srbiji raste iz godine u godinu i sada se potpuno približio nivou optimizma u zemljama Adriatik regiona – u Hrvatskoj je 80, a u Sloveniji 87. Ostaje da nastavimo da pratimo ova i druga istrazivanja i da vidimo je da li će se pozitivni potrošački trendovi održati u našem društvu i pojaviti u većem broju.

Ostali naslovi

Nastavak rada na regionalnom povezivanju uprkos svim izazovima
Srpska ekonomija
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je danas, na otvaranju Drugog digitalnog samita Zapadnog Balkana, da je Vlada postavila je digitalizaciju i obrazovanje kao svoje apsolutne prioritete kako bi iskoristili sve šanse koje nam se danas pružaju
Primeniti zakone prirode u arhitektonskim projektima
Srpska ekonomija
Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan učestvovao je juče u susretu „Razgovori sredom“, koji na različite teme sagledava mogućnosti i potrebu usaglašavanja arhitekture, građevinarstva i tehnološkog napretka sa prirodnim okruženjem
Rad IPS NBS sistema u martu
Srpska ekonomija
U IPS NBS sistemu, koji radi u režimu 24/7/365, za 31 dan u martu realizovana su 415.722 plaćanja
Mobilna aplikacija za angažovanje sezonskih radnika
Srpska ekonomija
NALED i Poreska uprava razvili su aplikaciju za angažovanje sezonskih radnika u poljoprivredi putem „pametnih“ telefona. Prvi put u Srbiji omogućeno je radno angažovanje preko mobilne aplikacije i to je ujedno i prva potpuno operativna mobilna aplikacija za jedan servis javne uprave
Dinar miruje
Srpska ekonomija
Dinar danas ima približno istu vrednost prema evru kao juče i zvanični srednji kurs iznosi 117,9691 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije
Proizvođači građevinske opreme i materijala traže nove partnere u Rusiji
Srpska ekonomija
Proizvođači građevinske opreme i materijala iz Srbije učestvuju na najvećem regionalnom sajmu građevinarstva i prateće industrije „Mosbild“, koji se održava od 2. do 5. aprila u Moskvi. Privredna komora Srbije i Razvojna agencija Srbije tradicionalno organizuju predstavljanje proizvodnih programa srpskih kompanija i izlaganje u okviru nacionalnog paviljona
IT sektor u funkciji razvoja srpske ekonomije
Srpska ekonomija
Ministar bez portfelja zadužen za inovacije i tehnološki razvoj u Vladi Republike Srbije Nenad Popović izjavio je danas da će i ove godine, pored poljoprivrede i građevinarstva, IT sektor bez sumnje biti jedan od ključnih faktora rasta BDP-a naše zemlje
Star Diamond award hotelu MK Grupe Kempinski Palace
Srpska ekonomija
Najluksuzniji hotek MK Grupe "Kempinski Palace" u Portorožu dobitnik je prestižne svetske nagrade za izvrsnost u hotelijerstvu „Star Diamond Award“, koju dodeljuje američka akademija za ugostiteljstvo
U Srbiji osnovan 21 lokalni socijalno ekonomski savet
Srpska ekonomija
U Srbiji je u proteklih godinu dana formiran 21 lokalni socijalno ekonomski savet, izjavio je danas ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević, navodeći da će prioritet u narednom periodu biti jačanje postojećih i osnivanje novih saveta na lokalnom nivou
Rad RTGS i kliring sistema i plaćanja devizama za mart
Srpska ekonomija
U sistemu međubankarskog i međunarodnog kliringa u devizama, koji ima 19  učesnika, realizovano je ukupno 4.444 plaćanja, u vrednosti od 38.871.378,98 evra. Navedeni sistem je radio bez zastoja, pa je raspoloživost iznosila 100%