Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Radna odeća u prehrambenoj industriji

Istraživanje
Srpska ekonomija

U skorašnjoj studiji koju je sprovela kompanija za istraživanje tržišta Norstat u ime dobavljača tekstilnih usluga, kompanije Lindström, anketirano je 940 korisnika radne odeće u prehrambenoj industriji u 11 evropskih zemalja. Rezultati pokazuju da higijenske prakse u prehrambenoj industriji možda nisu toliko robusne koliko se pretpostavlja, što predstavlja potencijalni rizik za bezbednost hrane.

Ova studija je otkrila da je pranje radne odeće kod kuće i dalje uobičajeno, čak i tamo gde poslodavci pružaju profesionalnu uslugu pranja. Značajan deo korisnika, 73%, nosio je radnu odeću kući na pranje. Još više zabrinjava to što je 64% onih koji peru kod kuće izjavilo da to rade na temperaturama ispod 70°C - nedovoljno da efikasno eliminišu štetne bakterije. Iako peglanje takođe može značajno da smanji prisustvo bakterija, manje od jedne trećine ispitanika je izjavilo da uvek peglaju svoju odeću.

Primarna motivacija za pranje kod kuće bila je zabrinutost zbog higijene i kvaliteta čišćenja, pri čemu 18% njih veruje da pranje kod kuće daje bolje rezultate od industrijskog pranja. Pored toga, 20% je navelo nedostatak čiste radne odeće kao razlog za donošenje odeće kući.

„Ovi podaci su zabrinjavajući. Pranje radnih odela kod kuće ne prati odgovarajuća procedure i tako povećava rizik od unakrsne kontaminacije. Odeća može biti izložena kućnim bakterijama, alergenima i bilo kakvim stranim predmetima koji ne bi trebalo da završe u prostoru za preradu hrane i gotovim proizvodima“, kaže Čila Kovač - Rahoi iz kompanije Lindström.

Studija je takođe otkrila da jedna trećina zaposlenih nije svesna higijenskih standarda koje njihov objekat mora da poštuje, a 24% ih je priznalo da nosi radnu odeću i van radnog mesta, što dodatno povećava rizik od kontaminacije.

„I sumnjali smo da je problem iznošenja radne odeće iz proizvodnih prostorija rasprostranjeniji nego što se priznaje. Slični obrasci su se pojavili tokom razvoja našeg rešenja alarma za radnu odeću – inteligentnog sistema koji koristi digitalnu tehnologiju za otkrivanje i upozoravanje ako se odeća iznosi van određenih zona“, dodaje Čila.

Kako bezbednost hrane i dalje predstavlja globalnu brigu, ovi nalazi ističu potrebu za jačim, standardizovanim praksama u upravljanju radnom odećom.

„Higijena radne odeće počinje još od njenog dizajna. Odeća treba da bude izdržljiva i bez karakteristika koje predstavljaju rizik od kontaminacije. Oštećene odeća mora se brzo popraviti, jer pocepani rukav ili nedostajuća kopča mogu da sadrže bakterije, ili čak da završe u hrani. Pranje radne odeće kod kuće se apsolutno ne preporučuje, zbog mnogih rizika od kontaminacije tokom pranja i transporta, kao i zbog nedostatka kontrole kvaliteta i mogućnosti popravke“, kaže Čila Kovač Rahoi.

Studija jasno ističe široko rasprostranjen jaz između najboljih praksi i svakodnevne realnosti u higijeni radne odeće u prehrambenoj industriji. Pošto rizik od unakrsne kontaminacije ostaje

kritična pretnja po bezbednost hrane, neophodno je ponovo proceniti ove higijenske prakse u prehrambenim kompanijama.

Ostali naslovi

Zajednički koncert Umetničkog ansambla Stanislav Binički i Orkestra Garde Oružanih snaga Austrije
Srpska ekonomija
Nakon prvog zajedničkog koncerta, krajem prošle godine, koji je održan u Koncertnoj dvorani „Sofien sale“ u Beču, nastup u Beogradu predstavlja nastavak i jačanje saradnje dve zemlje u oblasti vojne muzike i promociju međunarodne vojne saradnje u oblasti kulture
Inžinjerijska obuka vojnika i kandidata za podoficire na Savi
Srpska ekonomija
Na privremenom poligonu Vojske Srbije uređenom na Savi kod Šapca u toku je realizacija stacionarnog logorovanja vojnika na služenju vojnog roka generacije „mart 2025“ i polaznika kursa za podoficire za lica iz građanstva
Beograd i Novi Sad domaćini AI Week festivala
Srpska ekonomija
Beograd i Novi Sad ovog juna postaju centri svetske pažnje u oblasti veštačke inteligencije zahvaljujući održavanju AI Week-a, međunarodnog festivala koji okuplja lidere iz industrije i startap zajednice od 2. do 10. juna na čak 10 lokacija
U susret letu
Srpska ekonomija
EKO Serbia želi da obične trenutke pretvori u uzbudljive priče. Ponekad, samo nekoliko trenutaka za preuzimanje aplikacije ili slanje poruke može označiti početak nezaboravnog putovanja
Servisni karavani
Srpska ekonomija
Ovogodišnja kampanja stavlja u prvi plan energetsku efikasnost i održivost – teme od rastućeg značaja kako za pojedince, tako i za širu zajednicu
Preduzeća sa jednim zaposlenim kroje privredu Beča
Srpska ekonomija
Koliko je preduzetnički duh u glavnom gradu Austrije jak pokazuje podatak da 20,1 odsto austrijskih preduzeća sa jednim zaposlenim ima sedište u Beču. Ljude koji osnivaju preduzeće sa jednim zaposlenim vodi želja za nezavisnošću (80 odsto), samoostvarenjem (76 odsto) i fleksibilnijom raspodelom vremena (70 odsto)
Nezaboravno košarkaško putovanje
Srpska ekonomija
Final 4 turnir u Abu Dabiju pružio je dobitnicima Max izazova priliku da dožive košarku na potpuno nov način – kroz ekskluzivni MAXperience program koji je osmišljen da spoji sport, zabavu i nezaboravne uspomene
Održan 9. UNECE Međunarodni forum o javno-privatnom partnerstvu i infrastrukturi
Srpska ekonomija
Deveti UNECE Međunarodni forum o javno-privatnom partnerstvu i infrastrukturi, u Beogradu pratilo je više od 136 miliona ljudi u svetskim medijima i na digitalnim kanalima, na 7 jezika sveta
Tržište zlata u 2025: Rekordi, rizici i prilike za investitore
Srpska ekonomija
Prema najnovijim podacima Svetskog saveta za zlato, globalna tražnja za zlatom u prvom kvartalu 2025. godine dostigla je 1.206 tona, što predstavlja rast od 1% u odnosu na isti period prethodne godine. U tom periodu cena zlata je porasla za čak 38%, a 2024. godina se pokazala kao šesta najuspešnija godina po rastu cene zlata u 21. veku
Koncert letnje noći 2025. – klasika na otvorenom
Srpska ekonomija
Ovogodišnji „Koncert letnje noći“ koji Bečka filharmonija svake godine organizuje u parku dvorca Šenbrun, planiran je za 13. jun, u 20.45 časova. Ideja bečkog „Koncerta letnje noći“ jeste da se klasična muzika učini dostupnom svima