U sedam dobrovoljnih penzijskih fondova, koliko ih posluje u Srbiji, štedi 197.525 građana Srbije, koji trenutno, putem uplate privatnih doprinosa, u ovim fondovima čuvaju ukupno 42 milijarde dinara.
Struktura ovih svojevrsnih štediša je različita - ima onih koji su još u pelenama, ali i onih pred "pravom" penzijom.
Ulažu i zaposleni, ali i nezaposleni, studenti i poslovni ljudi, pišu Novosti.
Prema podacima Narodne banke Srbije, učešće korisnika usluga penzijskih fondova u ukupnom broju zaposlenih je svega 9,4 odsto.
U Đeneraliju kažu da je bolje da građani počnu ranije sa uplatama, jer isti iznos uplaćenih sredstava uz istu stopu prinosa obezbeđuje znatno viši iznos penzije ukoliko su sredstva uplaćena ranije i investirana tokom dužeg vremenskog perioda.
Kada je u pitanju gornja starosna granica, svako ko ima manje od 70 godina može da bude član fonda bez obzira na to da li je zaposlen ili ne.
U 2019. godini industrija penzijskih fondova obeležava 13 godina svog poslovanja.
Trinaest godina je dovoljno da se sagleda funkcionisanje industrije i značaj dugoročnih efekata štednje, ali treba imati u vidu da je fokus penzijskih fondova mnogo duži, te da će se efekti još bolje videti u budućnosti.
Ukoliko bi se građani odlučili da mesečno uplaćuju 3.800 dinara narednih 30 godina u nekom od privatnih penzionih fondova, posle toga mogli bi da očekuju da im poštar dve decenije donosi penziju od 20.000 dinara, navode Novosti.