Istraživanja pokazuju da u Srbiji od oko 1.000 ljudi samo dvoje ili troje štedi u bankama, a da trećini njih mesečno u džepu ostane višak novca pa bi ga mogli investirati, makar na štedni račun.
Procene govore da u Srbiji "u slamaricama i čarapama" ima oko 3,5 milijarde evra.
Istovremeno, štednja na bankovnim računima kod nas već uveliko prelazi deset milijardi evra, prenosi Dnevnik.rs.
Ekonomisti savetuju da je mnogo sigurnije da novac bude na računu jer na taj način, kažu, ipak cirkuliše, a na iznosu oročenom na duži period moguće je i zaraditi.
Štednja ipak donosi korist, a stručnjaci preporučuju da štediše ne gledaju samo najveću kamatu.
Postoje programi štednje po viđenju ili oročene s različitim modelima isplate kamate, odnosno pripisom kamate, njenom mesečnom isplatom, ili isplatom unapred, sa stepenastim modelom obračuna kamate…
U zemljama Srednje i Istočne Evrope najviše novca za štednju u bankama izdvajaju Austrijanci, čiji prosečni depoziti mesečno iznose oko 240 evra.
Na začelju su građani Srbije s oko 37 evra.
Razlika u kamatama je opet u korist razvijenih zemalja. Tako su kamate na oročena sredstva pola procenta, a kod nas polovina od toga.